Projektni partneri Sveučilište u Rijeci i Hrvatska gospodarska komora ispred strateškog projekta InnovaMare zajedno s partnerima Splitsko-dalmatinskom županijom i Sveučilištem u Bologni ispred projekta Sushi-Drop organizirali su u Zadru konferenciju “Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora” za kreatore politike i dionike u plavom gospodarstvu i plavim tehnologijama.
Potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš, uvodno je istaknuo kako je ulaganje u inovativnost ključno za razvoj gospodarstva. „Na Jadranu je gospodarska aktivnost uvelike povezana s morem, stoga moramo paziti da ga zaštitimo od zagađenja, odnosno stvorimo sustav koji će očuvati ekologiju i stvoriti novu vrijednost. Želimo uspostaviti inovacijski ekosustav koji će postati centralno mjesto poticanja suradnje privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora, jačanja transfera tehnologije, digitalizacije, a sve u smjeru razvoja morskih tehnologija za rješavanje izazova u sektorima plave ekonomije. To je, između ostalog, i jedan od glavnih ciljeva strateškog projekta InnovaMare”, kazao je Radoš, dodavši kako današnji pristup izazovima mora biti multidisciplinaran.
Zadarski župan Božidar Longin se složio da suradnja privatnog i javnog sektora ima ključnu ulogu u realizaciji InnovaMare projekta. „Suradnja s Italijom sasvim je logična kad je u pitanju Jadran, on ima svoj jedinstven ekosustav koji zahtijeva veliku pozornost i skrb kako bismo uspješno balansirali između iskorištavanja u gospodarske svrhe i čuvanja ekologije. Zadarska županija je uvijek živjela za more i od mora, imamo razvijeno ribarstvo i nautički sektor, a u tom kontekstu je zaštita Jadrana od vitalne važnosti. Ovaj projekt će omogućiti da od njega žive i naši potomci”, poručio je Longin.
U sklopu konferencije potpisano je i Pismo namjere za uspostavu Centra izvrsnosti u podvodnoj robotici i senzorici, čije će sjedište biti u Šibeniku.
U raspravu se uključio i Iain Shepherd iz DG MARE-a prezentiravši neke primjere dobrih praksi očuvanja okoliša na razini Unije. „Naša Blue Invest platforma pruža pomoć malim tvrtkama da realiziraju svoje ideje vezane uz plavu ekonomiju. Osigurali smo kapital jer će upravo plava ekonomija dati veliki doprinos Green Dealu. To je prilika tvrtkama da inoviraju i smanjenje plastično onečišćenje te zaokruže proces proizvodnje uz smanjenje emisija stakleničkih plinova. Jadran ima puno točaka važnih za biodrživost, cilj nam je zaštita 30 posto njegove površine”, pojasnio je Shepherd.
Inače, prema posljednjem izvješću Europske komisije o tzv. plavom gospodarstvu ovaj sektor u Hrvatskoj zapošljava više od 170 tisuća osoba te generira oko 3,6 milijardi eura bruto dodane vrijednosti. Na razini EU radi se o prometu od 750 milijardi eura i 218 milijardi eura bruto dodane vrijednosti.
Jadransko more suočeno je s velikim utjecajima prekomjernog ribolova i onečišćenja plastičnim predmetima i naftom. Posebno zabrinjava podatak da je količina smeća u Jadranskom moru veća od dva do pet puta u odnosu na druga mora, a to je, uz izravno ispuštanje otpadnih voda, ključni negativni čimbenik za degradaciju obalnih i morskih ekosustava. Stoga su projekti poput InnovaMarea iznimno važni za očuvanje bioraznolikosti i gospodarskog potencijala Jadrana.
Ravnatelj Instituta za oceanografiju i ribarstvo Nedo Vrgoč predstavio je glavni cilj projekta, izradu drona za procjenu ribljih stokova i općenito praćenja stanja bioraznolikosti morskih sustava. Radit će na maksimalnoj dubini od 300 metara, uz autonomnu navigaciju i trajanje zarona od šest sati.
