Grad Zadar izgubio je spor s vlasnikom atraktivne parcele na Brodarici, površine 4.000 metara, na kojoj su nekada bili teniski tereni. Iako su u Gradu smatrali da im vlasništvo pripada temeljem Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta iz 1958. godine, pravi vlasnik, a to je Samostana Sv. Pavla iz Preka, dokazao je da je zemljište u njegovom vlasništvu.

Iz Grada su tvrdili da je Samostan vlasništvo izgubio temeljem samog Zakona, nakon čega je Narodni odbor općine Zadar ušao u posjed, na jednom dijelu izgradio prometnicu, parking i pristupni put, te donio detaljni provedbeni plan za izgradnju teniskih terena. Teniski tereni naknadno su sagrađeni na sjevernijoj parceli, koja je u vlasništvu Grada Zadra.

Zastupnik Franjevačkog samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću kod Preka, koji je vlasnik i nekretnine na kojoj je izgrađena nedaleka puntamiška crkva, naveo je da je povjesnica tužbe puna neistina, u dijelovima kontradiktorna, te ne odgovara nespornim činjenicama. Bio je upisan kao vlasnik, pa onda kao korisnik, da bi se konačno upisao kao vlasnik temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Postupak naknade za nacionalizirane nekretnine je odbačen jer je u međuvremenu ishodio upis prava vlasništva temeljem čega se postupak povrata ne provodi.

Iako Grad tvrdi da su nekretnine deposedirane nikakav akt o deposedaciji nije dostavljen u postupku povrata. Notorna je neistina da bi tužitelj na istoj nekretnini izgradio parking jer tamo parkinga sagrađenog na način kako to nalažu zakonski propisi RH nema, a i cesta o kojoj govori tužba sagrađena je na neznatnom dijelu nekretnine, pri čemu vlasnik nikada nije obeštećen. Unatoč tome, Grad Zadar je 1997. godine s tvrtkom Ten-con potpisao ugovor o najmu na deset godina, za potrebu gradnje tri teniska igrališta s infrastrukturom.

Sud je pri odluci citirao raniji zaključak Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, kada je Samostanu odbijena isplata naknada za nacionalizirano zemljište. Utvrđeno je da se radi o dva zemljana teniska igrališta te neplodnom terenu, a teniski dio je ograđen žičanom ogradom i ima električnu rasvjetu. U devedesetim godinama prošlog stoljeća izvršeno je brisanje uknjižbe društvenog vlasništva te nekretnina nije deposedirana, pa je Samostan sv. Pavla njegov legitimni vlasnik.