Uređenje Muraja planirano je prije zaštite UNESCO-a, Plan upravljanja tek idućeg ljeta

Na današnji dan prije četiri godine Zadar je preko svojih zidina, izgrađenih u sklopu Venecijanskog obrambenog sustava 16. i 17. stoljeća, dospio na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Najveći je to doseg koji se itekako može koristiti u tzv. kulturnom turizmu, a UNESCO bi trebao značiti kontrolu i zaštitu baštine od bilo kakve devastacije. Bio je to idealan početak mandata gradonačenika Branka Dukića.

Što je od svega toga napravljeno u Gradu Zadru, osim što se taj dan obilježava i što su postavljene tri jedva vidljive oznake? Na to pitanje uglavnom je odgovor u uređenju dijela bedema kojeg Zadrani nazivaju Muraj. Taj projekt odavno je bio u ladici gradske uprave, a izvađen je kada se pojavila mogućnost EU financiranja, što je bilo prije UNESCO-a pod koji se taj projekt podvukao. I doista, Zadar je dobio šetnicu koja je uređena pod pojačano budnim okom zadarskih konzervatora jer su oni ti koji provode zaštitu UNESCO-a.

Pa je Konzervatorski odjel bio taj koji je tražio da se skine parkiranje uz isti dio bedema kada su se uređivali Obala kralja Tomislava i Liburnska obale, ali ne i uz zidine (termin na kojem umjesto bedema kao turcizmu, inzistira povjesničar umjetnosti prof.dr. Pavuša Vežić) u Ulici Stjepana Držislava. Oni su ti koji ne daju suglasnost za gradnju garaže na Đilu zbog istih tih bedema, ali im ne smeta što je u blizini već četiri godine urušen potporni zid bedema na ulasku u park Vladimira Nazora.

Prije tri godine to smo pitanje postavili ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, a odgovor je pristigao preko snalažljivosti člana gradske uprave: da se nije moglo raditi radi ljetne zabrane. I dalje inzistiramo na tom pitanju, ne vjerujući da Grad Zadar nema novca za sanaciju kamenog zida koji se uru

obrambenog sustava 16. i 17. stoljeća, dospio na listu svjetske baštine UNESCO-a.

Najveći je to doseg koji se itekako može koristiti u tzv. kulturnom turizmu, a UNESCO bi trebao značiti kontrolu i zaštitu baštine od bilo kakve devastacije. Bio je to idealan početak mandata gradonačenika Branka Dukića.

Što je od svega toga napravljeno u Gradu Zadru, osim što se taj dan obilježava i što su postavljene tri jedva vidljive oznake? Na to pitanje uglavnom je odgovor u uređenju dijela bedema kojeg Zadrani nazivaju Muraj. Taj projekt odavno je bio u ladici gradske uprave, a izvađen je kada se pojavila mogućnost EU financiranja, što je bilo prije UNESCO-a pod koji se taj projekt podvukao. I doista, Zadar je dobio šetnicu koja je uređena pod pojačano budnim okom zadarskih konzervatora jer su oni ti koji provode zaštitu UNESCO-a.

Pa je Konzervatorski odjel bio taj koji je tražio da se skine parkiranje uz isti dio bedema kada su se uređivali Obala kralja Tomislava i Liburnska obale, ali ne i uz zidine (termin na kojem umjesto bedema kao turcizmu, inzistira povjesničar umjetnosti prof.dr. Pavuša Vežić) u Ulici Stjepana Držislava. Oni su ti koji ne daju suglasnost za gradnju garaže na Đilu zbog istih tih bedema, ali im ne smeta što je u blizini već četiri godine urušen potporni zid bedema na ulasku u park Vladimira Nazora.

Prije tri godine to smo pitanje postavili ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, a odgovor je pristigao preko snalažljivosti člana gradske uprave: da se nije moglo raditi radi ljetne zabrane. I dalje inzistiramo na tom pitanju, ne vjerujući da Grad Zadar nema novca za sanaciju kamenog zida koji se urušio uslijed poplave.

„Sanacija bedema koji je urušen već smo prijavili na potpore Ministarstva kulture i medija, no sredstva nisu dobivena. Stoga ćemo se zauzeti u planiranju proračuna za 2022. za sanaciju bedema iz vlastitih sredstava, s obzirom na to da projekt postoji i da je pred nama angažirati struku koja je kadra odraditi taj dio posla”, najnoviji je odgovor iz gradske uprave u kojoj je taj problem prebačen s Odjela za komunalne, na Odjel za građevinske poslove i sada je na Odjelu za kulture čiji je posao i održavanje kulturne baštine.

S obzirom na to kako se u Strategiji razvoja kulture Grada Zadra u prošloj godini planirala izrada Plana upravljanja zaštićenim dobrom UNESCO-a, kao jedinog relevantnog dokumenta, pitali smo kad će zbilja početi. Iza ljeta 2021. godine, odgovor je kojeg smo dobili nakon podužeg čekanja.

„Sredstva su osigurana unutar proračuna UO za kulturu i sport. Planira se dovršiti dokument Plana upravljanja do ljeta 2022. godine”, najavljeno je iz Odjela kojem je bilo važnije raditi strategije ustanova HNK Zadar i Koncertnog ureda.

Naime, Plan upravljanja zaštićenim dobrom UNESCO-a trebao bi biti “gradski zakon” ne samo za zidine, već i kontaktne tzv. buffer zone, što je ostacima fortifikacije omeđen prostor povijesne jezgre u kojem je već poprilično nereda i nedosljednosti.

U Šibeniku koji je istog dana za tvrđavu sv. Nikole dobio zaštitu UNESCO-a, to rade drugačije.

U Gradu Zadru vole svjetleće efekte kojim jednom u godini podsjete građane da ulaze u zonu zaštite te svjetske organizacije UN-a.