Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavilo je ažurirane podatke o procesuiranju počinitelja ratnih zločina počinjenih na području Škabrnje i Nadina u studenom 1991. godine.
Nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu donijelo rješenje o provođenju istrage protiv Zorana Tadića zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, istraga je prekinuta rješenjem od 25. ožujka 2021. jer se okrivljenik nije nalazio u Republici Hrvatskoj, već u Republici Srbiji te nije dostižan pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu uputilo je Višem sudu u Beogradu zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći njegovim ispitivanjem i uručivanjem pismena. Tijekom 2021. godine zamolnici je udovoljeno te je doneseno rješenje o nastavku istrage.
Tadić (gore u sredini) s “braćom po oružju”
Tadiću se stavlja na teret da je 18. studenoga 1991., na području Škabrnje, zapovijedajući “2. specijalnim vodom” TO Benkovac zv. “Dobrovoljački vod”, a postupajući po zapovijedi nadređenih te prenoseći istu sebi podređenima, iz pravca Zemunika Gornjeg započeo ničim motivirani napad na Škabrnju djelovanjem granata iz tenkova, minobacača, višecjevnih bacača raketa i naoružanim vojnicima, a zatim zajedno s pripadnicima “2. specijalnog voda”, u pratnji tenkova i oklopnih transportera ušao u dio sela Škabrnja zvani “Ambar” u kojem je živjelo uglavnom hrvatsko stanovništvo, gdje su s drugim nepoznatim dobrovoljcima, uz uništavanje stambenih, gospodarskih i vjerskih objekata bez izbora cilja i vojnih potreba, iz neposredne blizine iz vatrenog oružja ubili trideset mještana i trinaest branitelja sela.
Inače, Tadić se 26 godina skrivao u Sydneyu u Australiji te je 2019. pobjegao kako bi izbjegao izručenje Hrvatskoj. Ubrzo po dolasku 1992. godine kupio je kuću za oko 87.000 dolara te od 2001. radio u lokalnoj trgovini pićima. U vrijeme bijega iz Australije imao je i zdravstvenih problema te je navodno pobjegao iz bolnice kako bi uhvatio let za Srbiju, o čemu je svjedočio i predsjednik Veritasa Savo Štrbac. Spominjalo se da su hrvatski istražitelji smatrali da neće bježati zbog svog zdravstvenog stanja i debljine, ali su se u tome prevarili.
Srpskim medijima Tadić je rekao da nije odgovoran za zločine, da je pojedinačnih ekscesa bilo i da mu je žao nekih koje je mogao spasiti a nije, jer je vjerovao da im se neće ništa loše dogoditi.
Također, Državno odvjetništvo je od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (MKSJ) pribavilo dokumentaciju i dokaze iz suđenja Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću, koji su osuđeni na po 12 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosanskom Šamcu tijekom travnja 1992., ali su oslobođeni po ostalim točkama optužnice, među kojima je bila i ona za zločin u Škabrnji.
Njima dvojici tužiteljstvo MKSJ-a stavilo je na teret da su od 1. travnja 1991. do 31. prosinca 1995. vršili progone Hrvata, bosanskih Muslimana, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u SAO Krajini i SAO SBZS te u BiH. Jedinice Državne bezbednosti Republike Srbije su preuzele kontrolu nad gradovima i selima u Hrvatskoj, a potom uspostavile režim progona određen da se nesrpski stanovnici otjeraju s tih područja, što su pokušali ostvariti putem činjenja kaznenih djela progona, ubojstva, deportacije i prisilnog premještanja. Među tim kaznenim djelima stavlja im se na teret i zločin počinjen u Škabrnji 18. studenoga 1991.
U postupku pred MKSJ Jovica Stanišić i Franko Simatović nepravomoćno su oslobođeni od optužbe te je Žalbeno vijeće 15. prosinca 2015. odlučilo da se suđenje mora ponoviti. U ponovljenom suđenju, raspravno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove izreklo je 30. lipnja 2021. presudu kojom su Jovica Stanišić i Franko Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora zbog zločina počinjenih u Bosanskom Šamcu tijekom travnja 1992. te su oslobođeni po ostalim točkama optužnice. Tužiteljstvo Mehanizma, u skladu s Pravilom 133. Pravilnika o postupku i dokazima, najavilo je 6. rujna 2021. podnošenje žalbe na presudu raspravnog vijeća od 30. lipnja 2021., a žalba se podnosi u roku od 75 dana od dana podnošenja najave žalbe.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je od MKSJ-a pribavilo dokumentaciju i dokaze iz ovog predmeta koji se odnose na ratne zločine počinjene na području Republike Hrvatske te je isto tako iz baze podataka tužiteljstva izdvojilo sve dostupne dokaze relevantne za zločin počinjen u Škabrnji.
Objavljeno izvješće sadrži samo podatke o postupcima u kojima je došlo do promjene od posljednje objavljenog izvješća u studenom 2020. godine.