Javljaju se prve sumnje da dramatične demografske brojke nisu realan odraz stanja na terenu nego traljavo dorađenog popisa stanovništva, u kojemu se dio provodio online a veći dio u okolnostima pandemije koronavirusa, s produžavanjem rokova itd. Glavni kamen spoticanja su procjene policijskih ureda iz prošlih godina, prema kojima je npr. Zadar bio blizu brojke od 75 tisuća kao 2011. godine. Preko Virskog glasnika oglasili su se i iz Općine Vir, u kojoj sumnjaju da je brojka od 3.100 stanovnika točna, iako bi i to bio rast od 3 posto u odnosu na 2011. godinu.
– Naime, prema posljednjoj službenoj procjeni PU zadarske iz 2020. na otoku Viru zabilježeno je 4.880 stanovnika, odnosno gotovo pet tisuća onih koji su tada posjedovali osobne iskaznice s virskom adresom. Godinu ranije bilo je oko stotinu stanovnika manje, također prema procjeni PU zadarske, pa je naprosto neodrživa činjenica postajanja trenda po kojemu bi otok – koji stalno bilježi rast stanovništva posljednjih 30 godina – u svega godinu dana izgubio približno 1.800 stanovnika. To bi značilo kako je Vir u godinu dana ostao bez više od trećine stanovnika, dok se istovremeno bilježi neprekinuti rast broja djece u virskom dječjem vrtiću i osnovnoj školi na Viru i Privlaci.
Također je znakovit podatak o broju privatnih kućanstava na otoku (1.438), jer ukazuje na nevjerodostojno nizak broj osoba po kućanstvu na otoku (2,15). Prosječan broj osoba u kućanstvima svih općina u Zadarskoj županiji iznosi 2,71, dok je cijela Zadarska županija na prosjeku od 2,68 osoba po kućanstvu. Ako uzmemo prosječan broj osoba po kućanstvu u općinama Zadarske županije i pomnožimo ga s brojem privatnih kućanstava na otoku, dobit ćemo brojku od oko 3.900 stanovnika, što je, vrlo vjerojatno, puno bliže stvarnom stanju na terenu od iznesenog privremenog podatka s Popisa 2021.
Tako bi, primjerice, oko 20 posto ljudi manje u odnosu na podatak PU zadarske iz 2020., moglo odgovarati činjenici da postoje i oni stanovnici – vikendaši, umirovljenici i drugi – koji imaju dokumente s virskom adresom, ali dio godine borave u drugim mjestima i gradovima, pa su se tamo popisno zabilježili u kućanstvu. Tada je pretpostavljenih 800-900 stanovnika manje od procijenjenog (3.000 umjesto 3.800 – 3.900), gotovo sigurno rezultat prilično traljavo odrađenog popisivanja na otoku, potpunoj neorganiziranosti kojoj smo svjedočili tijekom kampanje i samog popisivanja te nedovoljnog broja i slabo motiviranih popisivača. Sve je to bilo praćeno stalnim prigovorima otočana koji se, čak ni nakon produženog roka kampanje i popisivanja, nisu uvrstili u konačan popis, ističu na Viru.