Kako ne završiti na hemodijalizi na kojoj 105 pacijenata svaki drugi dan leži 4 sata

ecijalisti zadarske bolnice kao najvažniji argument u podizanju svijesti o nužnoj preventivi a povodom današnjeg Svjetskog dana bubrega.

Njih je dva, može se živjeti s jednim, a ne postoje tri bubrega, objasnili su nefrolozi dr. Danijela Santini Dušević i dr. Dario Nakić uz zdravstvenu statistiku koja upućuje kako svaka 10. odrasla osoba oboli od te podmukle bolesti.

Oni su liječnici specijalisti za bubreg i bubrežne bolesti koje se mogu otkriti redovnim kontrolama krvi i urina. Taj pregled kao i UZV bubrega obavezni su raditi osobe koji su zbog tlaka ili šećera u potencijalnoj opasnosti zatajenja bubrega, ukazuju specijalisti nefrologije s puno iskustva.

Tada dolazi do teškog i dugog liječenja na hemodijalizi.

Centar za hemodijalizu od 2006. godine nalazi se u zgradi uz kirurgiju a to mjesto jako dobro poznaju pacijenti koji svakog drugog dana dolaze i leže po četiri sata dok im se obavlja postupak dijalize. Vodi ga dr. Draga Klarić uz medicinsko osoblje koje tamo ugošćava pacijente na hemodijalizi za koju imaju 21 mjesto.

Uz podatak da liječenje hemodijalizom godišnje košta 25 tisuća eura, dr. Nakić ukazuje kako imaju ljeti veliku potražnju bubrežnih pacijenta koji dolaze na odmor u Zadar, a važan im je uvjet da mogu odlaziti na dijalizu u zadarskoj bolnici.

Evidencija od 105 pacijenata na hemodijalizi i 17 na peritonealnoj dijalizi, dovoljno govori o ograničenom kapacitetu ali i potrebi dobre organizacije na Odjelu za nefrologiju pri kojem je Centar za dijalizu.

I dok su osobe na hemodijalizi, u prosjeku 69 godina, onesposobljene za normalan radni život, kod onih koji mogu obavljati peritonealnu dijalizu mogu raditi ali ne fizički teži posao biti mobilni. Ta se dijaliza radi kod kuće, uz veliku edukaciju, provodi se uglavnom tijekom noći i puno je lakša za pacijente, kazala je dr. Santini Dušević.

Najstariji pacijent na hemodijalizi ima 92 godine, a prema podacima dr. Santini Dušević dvije su osobe stalni pacijenti već 25 godina. U razgovoru s liječnicima prisjetimo se Bože Tudorovića iz Neviđana koji je s 18 godina bio najmlađi pacijent na dijalizi. Nažalost i Nebojše Belića, jednog od 11 pacijenata koji su preminuli uslijed korone koju su pokupili na odjelu kao i 48 pacijenata s hemodijalize. To je europski prosjek.

– Njih 80 posto je bilo cijepljeno, dodaje tome dr. Nakić, inače pročelnik Interne koja je najveći dio zadarske bolnice.

Na putu od dijalize do transplatacije bubrega također se ispriječila korona, pa je lani samo troje zadarskih pacijenata dobilo transplatiran bubreg. U 2016. bilo ih najviše – 16, a ukupno je 60 pacijenata zadarske bolnice došlo do tog čina, za koji nam je postupak objasnila dr. Santini Dušević. Zbog sve boljih lijekova za zadržavanja transplatiranog bubrega i stvaranja imuniteta, sve je manji broj onih koji ga odbacuju.

I još jedno sjećanja na sveučilišnog profesora Harija Smiljanića za kojim je bila potraga kada su mu našli odgovarajući bubreg u Rijeci, jednom od tri centra s kojim surađuje zadarska nefrologija.

Posao nefrologa prestaje tamo gdje počinje urološki – kod operacije karcinoma, razbijanje bubrežnog kamenca a posljednjih nekoliko godina primjetan porast karcinoma mokraćnog mjehura. Savjet ostaje isti – piti što više tekućine i to vode. Bez obzira što u njoj ima kamenca, pijenje piva u većim količinama nije opravdanje, a nije ni znanstveno potvrđeno da dovodi do izmokravanja kamenca.