Davor Čerkuč na današnjem je Aktualnom satu postavio više pitanja županu Božidaru Longinu, a jedno je bila i konstatacija o radu Narodnog muzeja, odnosno ravnateljice Renate Peroš. Čerkuč se narugao, rekavši kako je Muzej II Palače postao Potemkinovo selo, a razina ponude kulturnih sadržaja podiže se paukovima i škorpionima. Unatoč tome, pojedinci zdušno brane njezin lik i djelo, rekao je Čerkuč.
Longin nije odgovorio na ovo pitanje, ali jest na ono o tome zašto nisu nabavljena dva broda za Hitnu pomoć na otocima.
– U sezonu ulazimo bez ijednog, isto kao što se gradnja hospicija izgubila u bespućima proračunskih obećanja, rekao je Čerkuč.
– Jedan brod za Hitnu pomoć je nabavljen i vozi pacijente, a kada dođe drugi pohvalit ćemo se. Hospicij ide dalje, stvorili su se svi preduvjeti za njegovu gradnju i on će se realizirati preko Doma zdravlja, rekao je Longin.
Na prozivke da se nije sagradio ni azil za napuštene životinje Longin kaže kako je teren nabavljen, ograđen i do njega je napravljen asfaltni put, dok investitor u trgovački centar na Žmirićima radi samo privremeno sklonište. Sredstva će se tražiti preko EU fondova a njegovom gradnjom županije će na sebe preuzeti obvezu koju inače imaju jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine.
Zlatko Marasović upozorio je na stanje s neprimjerenim električnim stupovima, čak i zaštićenim krajolicima.
– Još osamdesetih godina prošlog stoljeća javna rasvjeta u mnogim mjestima postavljana je na način da su vodovi bili podzemni, a stupovi izgledom prihvatljivi i nenametljivi (većinom metalni), da bi nakon Domovinskog rata prevladali ružni betonski stupovi, sa još ružnijim crnim nadzemnim vodovima, koji doslovno bodu u oči vizure pitoresknih sela i zaseoka naše županije. Ukoliko bi u nekom zaseoku koje je po nekoj osnovi zaštićeno legalno htjeli obnoviti neku staru kuću morali bi zadovoljiti jako mnogo uvjeta koji bi vam bili naloženi, no struja bi vam bila priključena sa armiranobetonskog stupa koji se zaista ne uklapa u taj prostor. Jasno je da je podzemna niskonaponska i telekomunikacijska mreža skuplja, ali na ovaj način ćemo zaštiti svoj kulturni krajolik od čega ćemo u budućnosti svi imati višestruku korist, rekao je Marasović, a kao prilog inicijativi pokazao nekoliko fotografija zaseoka Marasovići na samom ulazu u NP Paklenica.
– Ovaj zaselakk nalazi se u Registru kulturnih dobara RH kao zaštićena graditeljska baština. Iz fotografija je vidljivo koliko su ovakvi načini priključka na elelektroergetsku i telekomunikacijsku mrežu nagrdili vizure ovog zaseoka. Ista stvar napravljena je i u mnogim drugim mjestima i selima. Svima je jasno da ova inicijativa ne može biti realizirana odmah, ali ju treba provući kroz razvojne strategije, a njenim zaživljavanjem kulturni krajolik naše županije će nam biti zahvalan, rekao je Marasović.