Nakon više od 20-ak godina, od kada se govori o gospodarskoj zoni Crno, ona bi prijedlogom odluke Gradskom vijeću, trebala postati i službena.
U obrazloženju odluke koju je pripremio v.d. pročelnik Mate Pinčić, kaže se kako „Poduzetnička zona je definirana kao infrastrukturno opremljeno područje”. Njen je obuhvat od 3.978.496 metara četvornih, a unutra sebe će imati zone podijeljene na gospodarsku namjena-proizvodna, sportsko-rekreacijska namjena te zelene površine i površine infrastrukturnih sustava.
Trebala je to biti najveća poslovna zna u Hrvatskoj na 300 hektara, uz Gaženicu, najveća odskočna daska razvoja Zadra. U vrijeme gradonačelnika Živka Kolege već je bilo na desetine pisma namjere poznatih tvrtki. Ali od zone tada nije bilo baš ništa osim pustih obećanja i najava. Gradonačelnik Zvonimir Vrančić jedva je u gradskoj blagajni skupio tri milijuna kuna da otkupi šumske zemljište.
Istina i da je napravljen projekt infrastrukture kojeg je poslije trebalo mijenjati usklađivati. Projektanti su bili iz Šibenika, isti oni koji su projektirali slavnu Ulicu Nikole Šubića Zrinskog uz Bolnicu, prema nečijim uputama. Nakon toga je došao za gradonačelnika Božidar Kalmeta koji je smatrao da je forma gospodarskih zona (new deal u vrijeme Sanadera, op. a.) prevladana. Ali došla je mogućnost financiranja iz EU i kapnuo je novac za infrastrukturu koja se gradi.
Gospodarska zona je osnovana pri Inovativnom Zadru, gradskoj firmi koja gradi novi poduzetnički inkubator. Prije toga se ta gradska firma zvala Poduzetnički inkubator.
Tamo će posao oko stvaranja zone Crno voditi Ivica Katić, bivši pročelnik za gospodasrtvo i otoke koji je napustio to mjesto u gradskoj upravi.
Kad će se dogoditi gospodarska zona Crno to nitko ne predviđa. Istodobno su svoje zone razvile Zadru susjedne općine.
Samo da ne bi bilo kao u prošlim vremenima da postoji Slobodna carinska zona u osnivanju i direktor koji je godinama dobivao plaću, a da se ta zona u Gaženici nikada nije osnovala.