Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta. To posebice dolazi do izražaja u blagdanskom vremenu, kada u želji za što bogatijim stolom često kupimo i pripremimo hranu koja se neće pojesti. Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na kućni proračun, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš.

U zadarskoj Čistoći ističu kako se unatoč globalnom problemu kod nas o ovom problemu još uvijek nedovoljno priča. U Hrvatskoj godišnje u otpadu završi gotovo 400.000 tona hrane, odnosno 97 kg po stanovniku, a u EU baci se 88 milijuna tona hrane godišnje. Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1,3 milijarde tona hrane, od čega je veliki dio još pogodan za prehranu ljudi.


U otpadu najviše kruha, voća i povrća
Otpad od hrane nastaje iz različitih razloga kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od proizvodnje, prerade, distribucije, skladištenja i prodaje. Razlozi su uglavnom oštećena ili hrana kojoj je istekao rok trajanja, viškovi kuhane hrane, hrana bačena tijekom pripreme, ostatci obroka i sl. U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%. Namirnica najčešće završi u smeću na globalnoj razini je kruh, koji se jednostavno može i čuvati i iskoristiti.

U sklopu edukacije o pravilnom gospodarenju otpadom koju Čistoća provodi s najmlađima, često se ističe kako je izbjegavanje nastajanja takvog otpada najpovoljnija metoda za rješavanje navedenog problema. Evo nekoliko savjeta žiteljima Zadarske županije kako spriječiti nastanak otpada od hrane u mjesecu pred nama:

* Planirajte kupnju
* Provjerite datume kada kupujete veće količine namirnica i radite zalihe
* Vodite računa o značenju datuma na oznakama: "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do" te o pravilnom skladištenju namirnica
* Poslužujte manje količine hrane
* Višak hrane ne bacajte u smeće, već je sljedeći dan iskoristite za neki obrok ili je zamrznite
* Pretvorite ostatke hrane u kompost i gnojivo
* Donirajte višak hrane

Hrana pomiješana sa miješanim komunalnim otpadom izrazito negativno djeluje na okoliš. Procesi koji se odlaganjem biorazgradivog otpada razvijaju na odlagalištima su: emisije metana i ostalih stakleničkih plinova te onečišćenje procjednih voda. Ne treba posebno naglašavati štetnost tih procesa i posljedice na kvalitetu života na Zemlji i zdravlje ljudi.

Kompostiranje kao jedno od rješenja

Prosječan sastav kućnog otpada ukazuje da se čak trećina takvog otpada može reciklirati kompostiranjem. Biootpad čini kuhinjski, vrtni i zeleni otpad. Ako prosječno kućanstvo proizvede 3 kg otpada na dan, 1 kg otpada se može kompostirati, odnosno tijekom godine možemo preraditi više od 300 kg otpada. Na ovaj način biootpad postaje korisna sirovina, a ne problematično „smeće".

Ukoliko želite smanjiti količinu otpada koju sami proizvedete, a živite u stambenoj zgradi, na jednostavan način možete kompostirati i u stanu. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor. Najidealnije mjesto je balkon, a ako ga nemate možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Svoje mini kompostište najlakše i najjednostavnije možete napraviti koristeći plastičnu kantu s poklopcem.

Prvo pitanje koje si većina ljudi postavi i zbog čega možda i odustane od kompostiranja na ovaj način, a da i ne pokuša, jesu neugodni mirisi. Međutim, za to se ne treba brinuti, nema neugodnih mirisa ukoliko se sve radi kako treba. Takvim postupkom smanjit ćemo negativne efekte i posljedice na okoliš te proizvesti humus za biljke koje uzgajamo u svom kućanstvu.