Pomorsko dobro najveći je prirodni resurs Hrvatske, a ipak se u prijedlogu novog Zakona o pomorskom dobru i upravljanju lukama, upravljanje i nadzor dobrim dijelom prepušta lokalnim vlasima i službama. Proizlazi to iz jučerašnje panel rasprave koju je organiziralo Ministarstvo mora. Ono je nakon 20 godina odlučilo promijeniti zakon čiji je prijedlog na e-savjetovanju.

Koncesijska odobrenja zamjenjuju se dozvolama koje također daju jedinice lokalne samouprave, ali na četiri umjesto dosadašnjih pet godina. Na to je reagirao načelnik Vrsi Luka Perinić tražeći još jednu godinu zbog interesa ulagača.

Predloženi zakon prvi put određuje što je to nasipanje, a što dohrana plaža pod kojom su već napravljene velike štete od nasipanja mora. Najveća kazna za nasipanje može biti do milijun kuna, a šteta je neprocjenjiva po morsku floru i faunu. Prvom kojem se naplati, pokazat će da je zakon dobar i da se provodi, kazao je Jurica Gašpar, član radne skupine i urednik portala Morski.hr.

Zato je upućena sugestija organizatorima iz Ministarstva da je umjesto načelnika Bibinja, Šime Sekule, panelist trebao biti načelnik Sukošana Ante Martinac koji je izjavio da će kuće izgrađene na nasutom moru uskoro biti drugi red do mora jer će se nastaviti nasipanje. O tom slučaju pisao je Morski.hr, a devastacija pomorskog dobra u Sukošanu prikazana je u serijalu na Hrvatskoj televiziji.

Iako je intencija predloženog zakona da se ono zaštiti, pitanje je tko će to provoditi. Iz resornog ministarstva su jedinu službu koja to može i mora, djelomično razvlastili. Lučka kapetanija nema dovoljno kapaciteta da nadzire i reagira u slučajevima napada na pomorsko dobro. Stoga će to umjesto njih raditi pomorski redari koji moraju ocijeniti hodaju li turistkinje gradom prikladno odjevene kao i to gradi li netko ilegalno na pomorskom dobru.

Naravno da ih treba educirati, napeli su se iz Ministarstva koje je trebalo ojačati Lučku kapetaniju koja je vlast na moru i pomorskom dobru. To joj je rado prepustila i policija. Kao i službe u samom Ministarstvu koje će odobravati zahtjeve za ucrtavanje granica pomorskog dobra.

Da je takvo rješenje u provedbi budućeg zakona upitno, ukazala je i Maja Jurišić. Ona je sudjelovala na panelu kao voditeljica udruge Pokret otoka koja je izborila plaže bez ograde i naplaćivanja. A optuživali su nas za nerazumijevanje, istaknula je Jurišić, napominjući da je posljednji tren da spasimo naše plaže s obzirom na to kako su ih uništili i privatizirali po Italiji i Grčkoj.

Trebalo bi educirati i javnost i pozivati ih da prijavljuju slučajeve devastacije pomorskog dobro, apelirala je aktivistkinja. Oni koji krše zakon o pomorskom dobru računaju na nered i sporost pravne države, ustvrdio je Gašpar na kraju rasprave.

Naime, kao znanstvena fantastika doživljena je informacija iz Ministarstva da je 2011. godine sudbinska godina za pomorsko dobro.

Tada je napravljena snimka iz zraka i to je sve legalno. Ono čega nema, uklonit će se, najavila je jedna od načelnica sektora u Ministarstvu Marijana Iviček u ulozi informatorice o novom zakonu o pomorskom dobru.