Rad istraživača u tjedan dana približen učenicima i javnosti

Festival znanosti je manifestacija koja se u Hrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine s ciljem približavanja znanosti javnosti kroz informiranje o aktivnostima i rezultatima na području znanosti, poboljšavanje javne percepcije znanstvenika, te motiviranje mladih ljudi za istraživanje i stjecanje novih znanja. Sveučilište u Zadru u obilježavanje se uključili 2007. godine, promovirajući znanost u široj javnosti, a posebice u osnovnim i srednjim školama.

– Želimo znanost približiti djeci i široj javnosti, u kojoj se često doživljava kako su znanstvenici čudni pojedinci okrenuti svojim istraživanjima, pitajući se koja je korist od toga. Ovim aktivnostima predstavili smo neka znanstvena istraživanja, ali i ukazali na opasnosti od određenih oblika ponašanja koje su znanstvenici utvrdili, kaže prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.

Dr. Penezić održao je prigodno predavanje „Zašto ljudi štete svojoj životnoj okolini? – Evolucijska tumačenja”, u kojemu je ukazao kako naša ovisnost o luksuzu kao što su automobili, kuće pa čak i mobiteli, negativno utječe na okoliš u kojemu živimo. Međutim, pitanje je što naša „ljubav” prema proizvedenim metalnim i plastičnim proizvodima čini okolini. Današnja situacija s milijunima metričkih tona otpadnih plinova koji se ispuštaju u atmosferu, izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem šuma, nestankom vrsta u oceanima zbog ugljične kiseline kao nusprodukta spajanja morske vode i CO2, plastičnim otpadom u oceanu, dugoročno nije održiva.

Dr. sc. Astrid Zekić na Pomorskom odjelu je održala predavanje o utjecaju scuttlinga – potapanja brodova – na morski okoliš. Scuttling je čin namjernog potonuća broda. U svijetu je potapanje dotrajalih brodova u svrhu stvaranja ronilačkih i turističkih atrakcija uobičajena pojava. Brojni su pozitivni učinci scuttlinga, poput unaprjeđenja i razvoja ponude ronilačkog turizma novim atraktivnim sadržajima. On donosi nove ekonomske vrijednosti lokalnoj zajednici, ali i omogućava zaštitu potopljenih brodova u podmorju na način da se kontrolira ronjenje na tom području i održivo upravlja turističkom destinacijom. Potopljeni brodovi na morskom dnu postaju mjesta razvoja posebnih biocenoza i staništa morskih organizama i riba te na taj način postaju zanimljive podmorske atrakcije za ronioce. Osim toga, takve oaze značajne su i za zaštitu podmorja budući da postaju površine na kojima se u pravilu zabranjuje ribolov.

U Hotelijersko-turističkoj i ugostiteljskoj školi i Srednjoj školi Bartula Kašića Pag održane su preventivne radionice „Što je seksting te kada i kako trebam intervenirati u situaciji sekstinga?”, iz”Priroda i odrednice sekstinga među adolescentima i mladima: Kros-kulturalno istraživanje (SextYouth)” voditeljice doc. dr. sc. Arte Dodaj. Preventivne radionice dio su priručnika “Što trebate znati o sekstingu: Podučavanje o seksualnom ponašanju adolescenata u digitalnome dobu”, a održao ih je doktorand na projektu psiholog Krešimir Prijatelj. Cilj preventivnih radionica bio je upoznati učenike i nastavnike srednjih škola sa rizicima i posljedicama sekstinga kao oblika razmjene seksualno eksplicitnih sadržaja elektroničkim putem u seksualne ili ljubavne svrhe. Također, u radionicama je naglašena važnost reagiranja na slučajeve sekstinga kod nedobrovoljnog prosljeđivanja seksualno eksplicitnih sadržaja trećim stranama bez pristanka osobe koja je sadržaj izradila.

Odjel za pedagogiju je proveo kreativnu i edukativnu radionicu na temu „Uživo ili on-line” s učenicima sedmih razreda OŠ Zadarski Otoci. Na aktivnosti su sudjelovale nastavnice Odjela za pedagogiju sa studenticama, a cilj radionice je bio učenike osvijestiti o prednostima i nedostacima korištenja elektroničkih uređaja u druženju i komunikaciji s vršnjacima. Učenici su kroz raspravu istaknuli prednosti i nedostatke online okruženja uz istaknuti zaključak kako su kontakti uživo nezamjenjivi, kako u formalnom, tako i neformalnom smislu. Aktivnost je završila uspješnom izradom umne mape koja je prezentirala najzanimljivija zapažanja učenika.

Dr. sc. Ivana Gusar sa Sveučilišta u Zadru održala je predavanje i radionicu učenicima Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, budućim zdravstvenim profesionalcima, dajući relevantne informacije o definiciji, kliničkoj slici, dijagnostici i liječenju bolesti. Tema predavanja bio je HIV (AIDS), te su se učenici upoznali s značajnom ulogom medicinske sestre u edukaciji, sprečavanju širenja infekcije, mjerama zaštite u radu s HIV pozitivnim pacijentom, važnosti testiranja na HIV, te smanjenju stigmatizacije HIV pozitivnih pacijenata. Tijekom aktivnosti prezentirali su se najnovije relevantne spoznaje i napravile poveznice sa ranijim i trenutno dostupnim spoznajama.

Na predavanju Priroda i društvo: Upoznajte Gruziju profesorica Marijne Kobeshavidze, predstojnica Odsjeka za hispanistiku Sveučilišta Ivane Javakhishvili u Tbilisiju, zajedno s izv. prof. dr. sc. Ivanom Lončar održala je zanimljivo i poučno predavanje o povijesti i kulturi Gruzije, zemlje od 3.700.000 stanovnika, i gruzijskom jeziku koji ima sedam padeža, na gruzijskom se zove Sakartvelo i ponosi se jednim od najstarijih alfabeta u Europi. Nazočni su naučili čak i pisati svoja imena na gruzijskom, a profesorica Kobeshavidze potaknula je studente na to da njihovo sljedeće Erasmus odredište bude upravo Tbilisi.

Zadarski pjesnici u Festivalu su sudjelovali happeningom „Make Art Not War”. Aktivnost „Tajni život zadarskih bunkera” započela je vođenjem Jurice Vučetića, koji je uzvanike upoznao s poviješću bunkera na Vidikovcu, njegovim karakteristikama i ulogom talijanskih bunkera najprije u Drugom svjetskom ratu, a zatim i u Domovinskom ratu. Bunkeri su revitalizirani u okviru projekta Revival, kako bi se očuvalo sjećanje na njih, ali i popunile urbane praznine i stvorila središta za nova unikatna kulturna događanja. Nakon razgledanja bunkera poeziju domaćih i stranih pjesnika čitali su voditeljica projekta prof. dr. sc. Rafaela Božić, Rafaela Kolarić, Patricia Jurišić, Anja Glavinić, Marina Veverec, Tin Lemac i Zoran Kačanić. U umjetničkom dijelu za glazbu su zaduženi bili Valentina Gudelj i Frane Brajković.