Na Sveučilištu u Zadru održana je završna konferencija projekta MEDITERATRI (Neonikotinoidi i bakar u mediteranskoj poljoprivredi – učinci na neciljanu faunu beskralješnjaka kroz trofičke interakcije).
Riječ je o projektu koji je razmatrao alternative za ukidanje neonikotinoida, najčešće korištenih insekticida u svijetu, zbog utvrđenog štetnog djelovanja na druge organizme u poljoprivredi. Najveći problem je štetan učinak na vrste koje nisu cilj djelovanja pesticida, a neophodne su za očuvanje ekosustava (gujavice, ptice, pčele), kao i korisnih vrsta u biološkom suzbijanju štetnih organizama kao što su predatori beskralješnjaci (kornjaši trčci i pauci).
– Radi se o važnoj temi bioraznolikosti, čije ugrožavanje nije aktualno samo posljednjih desetljeća, ali smo postali svjesniji njezine važnosti. Nadam se da će ovaj projekt biti mala kap pomoći tome da se svi skupa osvijestimo o problemima koji se događaju i da ih počnemo svi zajedno rješavati, rekao je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Slaven Zjalić.
Sudionicima završne konferencije videolinkom su se obratili pročelnica Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Sandra Radić Brkanac, članica Gospodarskog savjeta PMF-a izv. prof. dr. sc. Inga Urlić, zatim Marina Pavlović sa sveučilišnog dobra „Baštica” i Tome Škaulj , predstavnik Vinarije Škaulj iz Nadina, a na svojim OPG-ovima snimljeni su Nadežda Deša i Josip Ražov, na čijim su se imanjima radila istraživanja.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi trofičke odnose („tko koga jede”) analizom probavila predatora beskralješnjaka, utvrditi potencijalne vektore za prijenos pesticida putem ishrane te izravan utjecaj primjene određenih pesticida na preživljavanje i raznolikost predatora i plijena.
U istraživanjima su sudjelovali istraživači unutar projektnog tima s Prirodoslovno-Matematičkog Fakulteta u Zagrebu, Sveučilišta u Zadru i Gradskog Muzeja Varaždin, vanjski suradnici s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, Cardiff Univerziteta iz Velike Britanije, Masaryk Univerziteta iz Češke te domaći vinogradari, vinari i maslinari koji su pomogli u provođenju terenskog dijela istraživanja.
Predavanja na temu biološke raznolikosti i projekta potom su održali prof. dr. sc. Sven Jelaska, izv. prof. dr. sc. Tomislav Kos, dr. sc. Mišel Jelić, doktorand na Masarykovom sveučilištu Domagoj Gajski i dr. sc. Lucija Šerić Jelaska.
– Praćenje i zaštita kukaca bili su rascjepkani i nedovoljno financirani, pa je MEDITERATRI ispunio tu prazninu u jednom dijelu. Nakon dugo vremena osvježene su informacije o mreži prehrane beskralježnjaka poljoprivrednih sustava, barkodiranjem se razjasnila varijabilnost vrsta te otvorila mogućnost povezivanja sa srodnim istraživanjima. Moramo se jače angažirati oko biološke raznolikosti. S prekidanjem upotrebe pesticida danas nećemo vidjeti pomaka u biološkoj raznolikosti, to su dugotrajni procesi i u profitabilnom kapitalističkom društvu teško je pomiriti te poglede, istaknuo je dr. Kos.
Dr. Jelić objasnio je način barkodiranja kukaca, u kojemu su barkodovi slični trgovačkima, s tim da su u različitim bojama, svaka boja predstavlja par nukleotida.
– Kukaca je popisano 900 tisuća vrsta, a smatra se da ih ima 30 milijuna vrsta. Raznolikost je najveća u tropima, ali nije zanemariva ni u našem području. Za ekosustav i kruženje tvari u okolišu su jako značajne gujavice, kojih u svijetu ima 670 vrsta, a u Hrvatskoj ih je zabilježeno čak 68. Naše područje je centar raznolikosti tipa Octodriloides, koji je razvio prilagodbu na velebitski krš, rekao je Jelić.
Rezultati će uvelike doprinijeti procjeni rizika primjene i širenja neonikotinoida i bakra u ekosustavu te znanju o održivosti beskralješnjaka predatora kao ključne skupine u integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja u poljoprivredi.