Na osnovu tzv. Fuchsovog zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, ukinuto je pravo na rad profesorima iznad 65 godina koji mogu ostati jedino o trošku sveučilišta a ne države, te je među ostalim uvedeno Sveučilišno vijeće.
Za razliku od sveučilišnog savjeta koji je bio puka forma, Sveučilišno vijeće postaje nadzorno tijelo s ovlastima kojima može suspendirati odluke Senata i sudjelovati u opozivu rektorice ili rektora. Sve te izmjene na zadarskom sveučilištu unesene su krajem siječnja u Statut ustanove i došlo se do javnog poziva za predsjednika Sveučilišnog vijeća.
Istina iz drugog pokušaja jer u prvom nisu navedeni posebni uvjeti za potencijalne kandidate. Za predsjednika može biti izabrana osoba na znanstveno-nastavnom radnom mjestu redovitog profesora ili redovitog profesora u trajnom izboru, professor emeritus ili akademik. A mogu se javiti kandidati koji imaju samo sveučilišnu diplomu.
Izbor ovisi o preostala četiri člana Sveučilišnog vijeća. Dva su delegirana iz Ministarstva znanosti kao predstavnici osnivača Države
Dvojicu je imenovao Senat, a to su profesori sa zadarskog sveučilišta dr. sci Irena Burić i dr. sci Tomislav Klarin.
Ako se ne izabere predsjednica ili predsjednik Sveučilišnog vijeća nakon dva javna poziva, tu će osobu imenovati Hrvatski sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, znanost i tehnološki razvoj
Međutim, predsjednik Sveučilišnog vijeća ne smije biti državni dužnosnik, član Nacionalnog vijeća, službenik Ministarstva ni zaposlenik i vanjski suradnik sveučilišta.
U mandatu od šest godina, ovlasti Sveučilišnog vijeća je briga za zakonitosti rada javnog sveučilišta, racionalnoj uporabi materijalnih i kadrovskih resursa, te među ostalim nadzor provedbu odluka senata i rektor, izvršenje sveučilišnog financijskog plana i kao što smo već istaknuli pokreće postupak razrješenja čelne osobe sveučilišta.
Iako nismo naišli taj podata, bilo bi u redu da članovi Sveučilišnog vijeća dobivaju naknadu a ne samo počast za tu odgovornu nadzorničku obavezu.
