Poznati hrvatski arhitekt i profesor arhitekture Hrvoje Njirić u Zadru je sa svojim studiom “njiric + arhitekti” pobijedio na natječajima za gradnju Sveučilišne knjižnice i uređenje Gradske tržnice.
Čini se da je gradnja Sveučilišne knjižnice ponovno aktualizirana. Društvo arhitekata Zadra provelo je natječaj 2009. godine kada je u konkurenciji od 15 radova, najboljim proglašeno rješenje ureda njiric+ arhitekti. Prof. Njirić je mogućnost realizacije pratio svih ovih godina u kontinuiranom kontaktu s rektorskom upravom.
– Razgovarao sam s rektoricom Dijanom Vican u više navrata i dobio dojam da se s tim projektom stvarno računa. U zadnjim vijestima se govori o potrebi da se ondašnji natječajni program dopuni novim kapacitetima koji se se u međuvremenu pojavili i da to postaje nasušna i hitna potreba grada Zadra, rekao nam je prof. Njirić ovih dana.
Na proputovanju za Split, gdje predaje na tamošnjem fakultetu, zagrebački arhitekt je obišao mjesta još uvijek neostvarenih arhitektonskih zamisli.
Stanje na zadarskoj tržnici je jednako kaotično i zapušteno kao i u vrijeme natječaja. Taj prostor u središtu Poluotoka ne izgleda nimalo reprezentativno. Grad Zadar je proveo preko Društva arhitekata krajem 2016. godine natječaj za idejno arhitektonsko – urbanističko rješenje gradske tržnice, i to za zelenu tržnicu na otvorenom i anketno za zatvoreni dio tržnice i ribarnice. Njirićevo rješenje, prepoznatljivo po latinskom idru, jako se svidjelo i tadašnjem gradonačelniku Božidaru Kalmeti. Taj rad je izabran u konkurenciji 28 timova koji su poslali svoja rješenja.
Koliko je poznato, Vi imate potpisan ugovor o izradi projektne dokumentacije s Gradom Zadrom. Budući da se radi o proračunskim sredstvima, zanima nas da li je došlo do ostvarenja te ugovorne obaveze?
Ugovor je potpisan 2018 godine, ali smo temeljem toga završili i predali samo prvu i drugu fazu projekta. Dokumentaciju za građevinsku dozvolu nismo mogli izraditi bez posebnih uvjeta zadarskih konzervatora. Na toj instanci je postojala dvojba kako formulirati te uvjete na adekvatan način, pa smo, da pomognemo u rješavanju situacije, zatražili savjet Ministarstva.
Konzervatori su od samog početka imali prigovor na Vaš projekt. Jesu li oni zapravo zaustavili postupak provedbe arhitektonskog projektiranja, tražeći da se provedu arheološka istraživanja? Nije li apsurdno govoriti o istraživanjima nakon što je osamdesetih godina na tom mjestu već izgrađena tržnica po projektu zadarskog arhitekta Ive Oštrića?
Upravo zato smo zamolili Ministarstvo kulture da nam pomogne u iznalaženju ispravne procedure. Njihovi naputci su bili praktični, primjereni i jasno izrečeni. Po njima su lokalni konzervatori trebali postupiti. Dakle, Grad Zadar bi najprije trebao dati izraditi tzv. Konzervatorsko- arheološki nadzor (arheološko izviješće), a potom, da bi se povijesni slojevi sačuvali za neko buduće vrijeme, izvesti zaštitnu ploču na kojoj bi se temeljila konstrukcija tržnice. Dodatno smo se angažirali, našli i predložili Gradu Zadru tvrtku iz Splita koja je bila voljna u najkraćem roku izvesti te stručne radove.
Što s time želite reći? Pročelnik Darko Kasap nedavno je izjavio kako zbog „konzervatorskih uvjeta projektant nije mogao nastaviti dalje projektirati, tražio je dodatna očitovanja treba li to ili ne i u toj prepisci mi smo zapravo stali.”
Želim samo reći da na tu jasno koncipiranu i izrečenu metodu iznalaženja rješenja nismo do danas dobili bilo kakvo očitovanje. Pokušali smo dobiti potporu Društva arhitekata Zadra, ali bez uspjeha. Molili smo i Hrvatsku komoru arhitekata da nas podupru u našim nastojanjima da proaktivno djelujemo i zaštite naša ugovorena zakonska prava, ali na njihove opetovane dopise nikad nije stigao odgovor iz Zadra. Obratili smo se na apsolutno sve moguće instance – od gradonačelnika do svih nadležnih stručnih službi Grada.
Kako tumačite, što je razlog takvog ponašanja odgovornih u Gradu Zadru i Konzervatorskom odjelu? Svojedobno je istaknuta činjenica da dvojica predstavnika Grada Zadra (Matko Segarić i Hrvoje Baranović) nisu glasali za Vaš rad. Iz Grada su najavljivali investiciju od 7 milijuna kuna.
Teško je iz današnje pozicije spekulirati o cijeni izgradnje ili o tome zašto nema komunikacije. Što se glasova Ocjenjivačkog suda tiče, pravo svakog člana je da glasa kako želi i tu se nema što bilo kome zamjeriti. Napomenimo samo da je naš ugovor još uvijek aktivan i da smo voljni raditi i završiti posao na način kako bi Gradu Zadru i građanima najviše odgovaralo.
Iz Grada su prije tri, četiri godine zastali s arheološkim istraživanjima prostora koji je bio u obuhvatu anketnog dijela natječaja. Pročelnik Kasap je otkrio kako su „dobili suglasnost da se može izgraditi zgrada sa sljemenom visine u razini nekadašnjeg kina Pobjeda,”. Je li to iz Vašeg rješenja?
Nažalost ne. Ilustracija koja je priložena uz intervju s pročelnikom Kasapom nije naša. Budući da je naše prvonagrađeno natječajno rješenje imalo i tu anketnu dionicu vezanu za zgradu na uglu, bilo bi očekivano da će Grad najprije s nama ići u bilo kakve daljnje korake i provjere, zar ne?
Koji su motivi Vašeg arhitektonskog studija za toliku ustrajnost u provedbi arhitektonskog rješenja za uređenje zadarske tržnice?
Naši su motivi isključivo civilizacijski i kulturološki. To sigurno nije novac, jer je ugovorena svota vrlo skromna. Pobjedu na natječaju smo osjetili kao veliku sreću i povlasticu da možemo dati svoj mali prilog povijesnoj graditeljskoj tradiciji Zadra. Zaista veličanstvena pozicija! I to nam je bio (i ostao) dovoljan motiv za predan i ustrajan rad. Teško je shvatiti da to nije prepoznato.
Uvjereni smo da još uvijek nije kasno da se napori objedine i usmjere prema realizaciji tržnice kakvu Zadar zaslužuje. Nije lako pojmiti da se svi dosada uloženi javni novci i silan trud svih sudionika sad bace u bunar. Ili u pet bunara, ako hoćete…