U 74. godini u Zadru je danas preminuo je sociolog Vjeran Katunarić.
Iako nije rođen Zadru, u ovom je gradu proveo godine odrastanja i školovanja te mu se vratio prije više od 10 godine. U Zadru će u četvrtak biti pokopan, izvijestila nas je Valerija Barada, pročelnica Odjela za sociologiju, dodajući kako je cijela sociološka zajednica Hrvatske potresena viješću o njegovom odlasku.
Sa svojom suprugom Blankom bio je prisutan u kulturnom životu Zadra. Vjeran Katunarić radio je i objavljivao do nedavno. I nikada nećemo prežaliti što nam je uskraćeno pravo da ga slušamo, jer Vjeran Katunarić je bio vrsni sociolog i intelektualac. Uz to čovjek blage naravi, ali vjeran svojoj kritičnoj misli.
Katunarić je svoje vidike znanja i bogatog iskustva ponajviše otvarao preko Glasa Slavonije za koji je jedan od posljednjih intervjua dao u lipnju ove godine.
Ovo je biografija jednog od najvećih hrvatskih sociologa Vjerana Katunarića:
Rođen u Travniku, Bosna i Hercegovina, 20. travnja 1949. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao u Zadru. Godine 1973. diplomirao studij sociologije i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom je fakultetu magistrirao (1976) u polju sociologije s temom porodice u vanjskim migracijama, i doktorirao (1978), također u polju sociologije, s temom o makrosociološkim aspektima Marxove teorije društva. Od 1973. do 1978. radio je kao istraživač u Institutu za migracije (današnji Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu). Od 1986. redoviti je profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U trajno zvanje redovitog profesora izabran je 1997. Bio redoviti profesora na Odjelu za sociologiju na Sveučilištu u Zadru, gdje vodi nastavu iz predmeta Historijska sociologija, Multietnička društva, Izgradnja teorije u sociologiji, i Klasične teorije društva i kulture. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u SAD-u (1985 i 2000), Švedskoj (1992-1993) i Njemačkoj (1997). Sudjelovao je na stotinjak znanstvenih i stručnih konferencija u ukupno 25 zemalja. Bio je voditelj projekata Nacionalnog izvještaja o kulturnoj politici Republike Hrvatske (1997-1999) i Strategije kulturnog razvitka Republike Hrvatske (2000-2002). Bio je ekspert, konzultant i izvjestitelj Vijeća Europe za kulturnu politiku. Objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova, među kojima i desetak knjiga, uključujući: Vanjske migracije ipromjene uporodici (1978),Ženski eros i civilizacija smrti (1984; drugo izdanje 2009), Dijalektika i sociologija (1986), Dioba društva (1988), Teorija društva u frankfurtskoj školi (1990), Bogovi, elite narodi (1994), Labirint evolucije (1994), Sporna zajednica (2003) i Lica kulture (2007). Urednik je i jedan od autora triju knjiga s kulturnom tematikom: Multicultural Realitv and Perspectives in Cro-atia (1997), Kulturna politika u Republici Hrvatskoj (s Biserkom Cvjetičanin) (1998), i Hrvatska u 21. stoljeću – strategija kulturnog razvitka (s Biserkom Cvjetičanin) (2002; treće izdanje 2003). Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Dobitnik je godišnje nagrade za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, i nagrade „Rudi Supek” za iznimno značajna postignuća, uspjehe i zasluge za razvoj sociologije.
