Klimatske promjene, prekomjerne količine plastike i druge vrste otpada uništavaju morski krajolik i podmorje. Ljudsko djelovanje dovelo je do velikih ekoloških promjena u ekosustavima pa se brojne udruge različitim akcijama uključuju u edukaciju stanovništva i brigu o okolišu.
Jedan od načina zaštite mora i oceana je introdukcija tzv. bio kugli u morska staništa, a nakon što je ta praksa zaživjela prije nekoliko godina na Pagu, posljednju na zadarskom području proveo je Cromaris prije nekoliko dana u saljskom podmorju. Zajedno s djelatnicima ove društveno odgovorne tvrtke na pripremi projekta radili su učenici Osnovne škole “Petar Lorini” iz Sali.
Tijekom ranijih radionica izradili su 5.000 kugli koje su se sušile mjesec dana, a nakon toga su ih bacili u more. Izrađene od gline i efektivnih mikroorganizama koji se hrane otpadnim tvarima u okolišu, bio kugle raspadanjem na morskom dnu more obogaćuju kisikom i drugim korisnim elementima te na taj način doprinose obnovi bioraznolikosti podmorja.
Tehnologija efektivnih mikroorganizama razvijena je u Japanu prije pedesetak godina. Kada se MB kuglice ubace u more – potonu na dno i dolazi do implementacije mikroorganizama iz kuglice. Mikroorganizmi izlaze u mulj, dolazi do biokemijskih rekacija i do bioremiedijacije mulja. To znači da se štetne tvari iz mulja pretvaraju u one za okoliš dobre na dnu mora. Obogaćena mikroorganizmima poput kvasca, pljesni, mliječnih kiselina, nezdravi, onečišćeni okoliš dovodi u ravnotežu.
Mikroorganizmi iz bio kugli se hrane teškim metalima, muljem, otpadnim vodama i bakterijama, a kao nusproizvod stvaraju vodu i kisik. Znanstvenici su otkrili kako ti mikroorganizmi podupiru život, a danas se tehnologija primjenjuje u više od 130 zemalja.
Za izradu kugli potrebna je glina, EM1 tekućina (orginalni efektivni mikroogranizmi u tekućini) i bokashi (orginalni fermentirani efektivni mirkoogranizmi u mrvicama). Nakon što glina odstoji nekoliko sati u tekućini, pomiješa se s bokashijem i oblikuje u kuglicu veličine teniske loptice. Jedna kuglica dovoljna je za metar četvorni podmorja. Kada se nađe na morskom dnu počinje se razgrađivati i otpuštati mikroorganizme koji se uz pomoć povoljnih temperatura mora jako brzo umnažaju.
Prve kugle u Jadran bačene su prije desetak godina i to na području grada Paga. Od tada do danas njima je izgrudano more oko Korčule, Makarske, Raba, Opatijske rivijere i Sali. U posljednje se vrijeme mikroogranizmi koriste i u uzgajalištima riba te kanalizacijskim sustavima jer smanjuju prisutnost Escherichije coli, kojom se također hrane.