Po predloženom Prostornom planu uz Murvičku niknut će zgrade visoke 56 metara

povodom gradonačelnik Branko Dukić pozvao je građane da iskoriste mogućnost predlaganja ili slanja primjedbi, ali i sudjelovanja na javnoj raspravi koja će se održati 13. prosinca.

– Izmjenama se ne širi područje gradnje, ali se čuva javni prostor i smanjuje betonizacija. Prijedlogom se jasno opredjeljujemo za strože uvjete za izgradnju novih stambenih jedinica, podižemo koeficijent zelenila i okrupnjujemo ga, ograničavamo maksimalni broj stambenih jedinica ovisno o kvadraturi zemljišta, štitimo javni prostor, omogućujemo lokacijske uvjete za izgradnju novih škola i vrtića, potičemo provedbu zelenih politika i definiramo lokacijske uvjete za izgradnju nove zelene urbane infrastrukture, kao i uvjete za gradnju hotelskih kapaciteta više kategorije, čime neposredno utječemo na daljnji razvoj turističke destinacije, istaknuo je Dukić.

Što će se sve i gdje moći graditi obrazložio je pročelnik Darko Kasap. Prije dvije godine definirane su četiri glavne točke, a ona najzvučnija je povećanje zelenila na izgrađenoj parceli s 20 na 30 posto.

– Kada su se radile posljednje izmjene 2007. godine bili smo u krizi i svi su priželjkivali da se dogodi bilo kakva dizalica, Sada smo u drugačijoj fazi razvoja kada se tako reći branimo od gradnje i zbog toga su uvjeti o postotku zelenila od 30 posto, a na parceli većoj od 1.000 kvadrata 40 posto okrupnjenog zelenila. Na 400 kvadrata moći će se napraviti najviše četiri, na 600 šest stambenih jedinica, uz najmanje dva po svakoj od njih, rekao je Kasap. Umjesto tri metra od međe moći će se graditi tek na pet metara.

Drugo je područje društvene namjene, o čemu se dosta pričalo s novim vrtićima, školom na Diklu itd, te nove garaže, tri na Bilom brigu (uz Šibensku, Vinkovački i Put Biliga), dvije na Voštarnici (na prostoru tzv. pastoralnog centra kod Kauflanda i kod hotela Iž),a velika podzemna garaža planira se i ispod kongresnog centra u Jazinama, na području sadašnjeg parkirališta nasuprot pošte.

Treća tema je zelenilo te su definirane nove lokacije. Uz Ulicu Kažimira Zankija je u realizaciji, na Plovaniji preko puta Mjesnog odbora će se graditi park i dječje igralište, od Odašiljača i veza otkupljeno je zemljište za park iznad zgrada Sigme, novi park se planira i u MO Stanovi, a novost je i uređenje zelenih sadržaja uz cijeli vodotok potoka Ričine, od Supernove prema Gaženici.

Tema koja će donijeti najviše kontroverzi je gradnja hotela, odnosno stambeno-hotelijerskih sadržaja. Kasap kaže kako su investicije u hotele nesigurne i trebaju dosta vremena za povrat, pa je normalno da mu se omogući i jedan dio isplativijih stanova. Međutim, kako ne bi došlo do zloporabe izdavat će se zajednička uporabna dozvola, što znači da se stanovi neće moći prodavati dok se u funkciju ne stavi hotel.

A gdje će se oni sve graditi? Poznato je da Ilirija traži dodatna tri kata na City Galleriji i Gradska uprava je suglasna s tim, kao i sa zahtjevom Falkensteinera da se hoteli na Boriku povećaju sa četiri na šest katova. Južni dio čestice teniskih terena na Dražanici predviđen je isključivo za hotelski sadržaj, dok će se hotelima Zagreb i Beograd omogućiti kvalitetnije upravljanje prostorom i parkingom.

Novost u prostornom planu je stambeno-hotelski kompleks u TIZ-u, gdje će se uvjetovati da 50 posto sadržaja bude hotelski smještaj visoke kategorije, a ostalo stanovi. Najveća novost je visina stambene zgrade i hotela na području parkirališta na Relji preko puta City Gallerije, gdje bi se omogućilo podizanje objekata visokih 56 metara, što bi bila maksimalna dopuštena visina u Gradu Zadru. Ta je odredba postojala i u sadašnjem prostornom planu, ali se sada određuju hotelski kapaciteti. I uz Murvičku ulicu investitor je zatražio preslagivanje volumena u zrak, odnosno gradnju nebodera umjesto raštrkanih objekata, što će Grad Zadar podržati. U neboderu na Relji predviđeno je 240 kreveta visoke kategorije, uz Murvičku 120.

Hotel u bivšoj poliklinici na Kolovarama mora se graditi u sadašnjim gabaritima, a otvara se mogućnost podizanja hotela na prostoru nekadašnjeg silosa u Gaženici.

– Promjene plana radimo svjesn

povodom gradonačelnik Branko Dukić pozvao je građane da iskoriste mogućnost predlaganja ili slanja primjedbi, ali i sudjelovanja na javnoj raspravi koja će se održati 13. prosinca.

– Izmjenama se ne širi područje gradnje, ali se čuva javni prostor i smanjuje betonizacija. Prijedlogom se jasno opredjeljujemo za strože uvjete za izgradnju novih stambenih jedinica, podižemo koeficijent zelenila i okrupnjujemo ga, ograničavamo maksimalni broj stambenih jedinica ovisno o kvadraturi zemljišta, štitimo javni prostor, omogućujemo lokacijske uvjete za izgradnju novih škola i vrtića, potičemo provedbu zelenih politika i definiramo lokacijske uvjete za izgradnju nove zelene urbane infrastrukture, kao i uvjete za gradnju hotelskih kapaciteta više kategorije, čime neposredno utječemo na daljnji razvoj turističke destinacije, istaknuo je Dukić.

Što će se sve i gdje moći graditi obrazložio je pročelnik Darko Kasap. Prije dvije godine definirane su četiri glavne točke, a ona najzvučnija je povećanje zelenila na izgrađenoj parceli s 20 na 30 posto.

– Kada su se radile posljednje izmjene 2007. godine bili smo u krizi i svi su priželjkivali da se dogodi bilo kakva dizalica, Sada smo u drugačijoj fazi razvoja kada se tako reći branimo od gradnje i zbog toga su uvjeti o postotku zelenila od 30 posto, a na parceli većoj od 1.000 kvadrata 40 posto okrupnjenog zelenila. Na 400 kvadrata moći će se napraviti najviše četiri, na 600 šest stambenih jedinica, uz najmanje dva po svakoj od njih, rekao je Kasap. Umjesto tri metra od međe moći će se graditi tek na pet metara.

Drugo je područje društvene namjene, o čemu se dosta pričalo s novim vrtićima, školom na Diklu itd, te nove garaže, tri na Bilom brigu (uz Šibensku, Vinkovački i Put Biliga), dvije na Voštarnici (na prostoru tzv. pastoralnog centra kod Kauflanda i kod hotela Iž),a velika podzemna garaža planira se i ispod kongresnog centra u Jazinama, na području sadašnjeg parkirališta nasuprot pošte.

Treća tema je zelenilo te su definirane nove lokacije. Uz Ulicu Kažimira Zankija je u realizaciji, na Plovaniji preko puta Mjesnog odbora će se graditi park i dječje igralište, od Odašiljača i veza otkupljeno je zemljište za park iznad zgrada Sigme, novi park se planira i u MO Stanovi, a novost je i uređenje zelenih sadržaja uz cijeli vodotok potoka Ričine, od Supernove prema Gaženici.

Tema koja će donijeti najviše kontroverzi je gradnja hotela, odnosno stambeno-hotelijerskih sadržaja. Kasap kaže kako su investicije u hotele nesigurne i trebaju dosta vremena za povrat, pa je normalno da mu se omogući i jedan dio isplativijih stanova. Međutim, kako ne bi došlo do zloporabe izdavat će se zajednička uporabna dozvola, što znači da se stanovi neće moći prodavati dok se u funkciju ne stavi hotel.

A gdje će se oni sve graditi? Poznato je da Ilirija traži dodatna tri kata na City Galleriji i Gradska uprava je suglasna s tim, kao i sa zahtjevom Falkensteinera da se hoteli na Boriku povećaju sa četiri na šest katova. Južni dio čestice teniskih terena na Dražanici predviđen je isključivo za hotelski sadržaj, dok će se hotelima Zagreb i Beograd omogućiti kvalitetnije upravljanje prostorom i parkingom.

Novost u prostornom planu je stambeno-hotelski kompleks u TIZ-u, gdje će se uvjetovati da 50 posto sadržaja bude hotelski smještaj visoke kategorije, a ostalo stanovi. Najveća novost je visina stambene zgrade i hotela na području parkirališta na Relji preko puta City Gallerije, gdje bi se omogućilo podizanje objekata visokih 56 metara, što bi bila maksimalna dopuštena visina u Gradu Zadru. Ta je odredba postojala i u sadašnjem prostornom planu, ali se sada određuju hotelski kapaciteti. I uz Murvičku ulicu investitor je zatražio preslagivanje volumena u zrak, odnosno gradnju nebodera umjesto raštrkanih objekata, što će Grad Zadar podržati. U neboderu na Relji predviđeno je 240 kreveta visoke kategorije, uz Murvičku 120.

Hotel u bivšoj poliklinici na Kolovarama mora se graditi u sadašnjim gabaritima, a otvara se mogućnost podizanja hotela na prostoru nekadašnjeg silosa u Gaženici.

– Promjene plana radimo svjesni da nam nedostaje hotela visoke kategorije i to treba poticati, zaključio je gradonačelnik.