U Hrvatskoj je u 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja, a bilo je više sklopljenih brakova, ali i manje umrlih, što je donekle popravilo negativnu sliku prirodnog priraštaja, pokazali su privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na nacionalnoj razini, u 2023.godini živorođeno je 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je živorođeno 34.027, čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece.
Kako i u državi, tako i u našoj županiji, svake se godine bilježi blagi pad novorođene djece. Najviše rođene djece u 2023. godini, prema podacima koji raspolaže Zadarska županija, bilježe Grad Zadar sa 644 rođene djece, Benkovac s 85, Sv. Filip i Jakov s 59, a Poličnik s 50 rođene djece, Biograd na Moru s 48, Sukošan s 44, Bibinje s 41, Posedarje s 38 i Vir s 31 rođenim djetetom.
Na loše demografske podatke nisu utjecale mjere lokalnih vlasti koje se uglavnom svode na porodiljne naknade. Općina Sali na Dugom otoku, koja je rekorder po davanjima za djecu te već za prvo dijete isplaćuje roditeljima nekadašnjih 60 tisuća kuna, lani je imala gotovo trostruko više umrlih nego rođenih.
Generalno gledajući, zahvaljujući lanjskom padu broja umrlih, smanjen je negativni prirodni priraštaj stanovništva, odnosno razlika broja živorođene djece i broja umrlih na minus 19.272 s minus 23.096. No, kako tvrdi načelnica sektora za društvena istraživanja u DZS-u Dubravka Rogić-Hadžalić, zbog znatno manjeg broja rođene djece trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva i dalje je izrazito nepovoljan.
