NOVO
Patolozi Hrvatskog veterinarski instituta dr. sc. Željko Mihaljević i Šimun Naletilić, univ.mag.med. vet. su danas u okviru Protokola za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morski sisavci, morske kornjače i hrskavične ribe) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, napravili obdukciju 7 glavatih želvi sa plaže Sakarun na Dugom otoku.
Obdukcijom 5 kornjača su utvrđene patološke promjene koje upućuju na utapanje najvjerojatnije uslijed zapletanje u ribarske mreže (koće). Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi preko 5 000 morskih kornjača.
U najmanje kornjače utvrđene su patološke promjene sepse nakon invaginacije crijeva. Od svih kornjača izuzeti su tkiva i organi za dodatne laboratorijske pretrage nakon kojih ćemo više znati o njihovom zdravstvenom stanju.
RANIJE
Hrvatsku javnost šokirao je prizor s poznate plaže Sakarun na Dugom otoku gdje je pronađeno je 12 uginulih glavatih želvi (caretta caretta). Kornjače je pronašao građevinar Vedran Petešić iz Sali koji je video objavio i na društvenim mrežama. Morski.hr doznaje da jedna od uginulih jedinki stiže danas na Hrvatski veterinarski institut u Zagrebu.
Predstojnik odjela za patologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, dr. sc. Željko Mihaljević za kaže kako je alarmantno i jako zabrinjavajuće da je velik broj uginulih životinja pronađen na tako malom prostoru. Mihaljević je istaknuo da su u kontaktu s Javnom ustanovom Natura Jadera i Zadra koja je napravila epidemiološki izvid na terenu. Za sada se zna da kornjače nisu uginule u isto vrijeme, s obzirom na to da se postmortalne promjene značajno razlikuju među njima.
– Ima ih i među u fazi raspadanja. Prošlo je više dana od uginuća. Ono što znamo da je područje oko Dugog otoka vrlo atraktivno područje za koče. Pa su stada u ovo doba najaktivnije. Ono što treba čitatelje i ribare upozoriti, što je zapravo i naša zadaća, da kad koča izvuče kornjaču u zimskom periodu, kornjače su u fazi hibernacije, ali nije to ona faza kao kod medvjeda zimi kad ona spava, naime, kornjača uvijek mora udahnuti, mora ići gore na površinu, mora plivati, no kod ove životinje to je zimi sve usporeno. Tako da ribari kad je dignu kočom na brod misle da je mrtva, kazao je Mihaljević te dodaje kako je vađenje kornjače iz mreže i odmah bacanje u more je za ove gmazove smrtonosno.
Toksično trovanje ne isključuje, ali to će se znati tek nakon patološke obrade.
– Nije to isključeno, mi ne znamo zbog čega su točno one uginule. Znači, postoji još nekoliko teorija. Znači, moguć je čak i pomor zbog istraživanja za naftom i plinom, gdje imamo korištenje eksploziva, pa da može i čak i to bude uzrok, jer imali smo jedan sličan slučaj, koji isto nije mogao biti dokazan, naglašava predstojnik s Hrvatskog veterinarskog instituta za Morski.hr.
Na pitanje o slučajevima stradavanja od posljedica ribarskog eksploziva u Jadranskom moru, Mihaljević odgovara da je te posljedice jako teško dokazati. Najčešći uzrok zbog kojeg umiru ugrožene želve u Jadranu su ribarske mreže i interakcija s parangalima, ali i naleti na brodice.
