Kada bi Zadar pogodio potres katastrofalnih razmjera, najviše bi stradali Poluotok i Arbanasi, kao područja starije gradnje veće gustoće. Prema Procjeni rizika od velikih nesreća za Grad Zadar, koja je puštena u savjetovanje, za pretpostaviti je da bi u slučaju snažnijeg potresa, preko VI. stupnja MSK (Medvedev-Sponheuer-Karnikove) ljestvice došlo do oštećenja stambenog fonda, pogotovo imajući u vidu da u pojedinim područjima Grada Zadra postoje skupine starih zgrada građenih u dalmatinskom stilu.
U starijim dijelovima grada grupirane su višekatne kuće koje nemaju armirano-betonske konstrukcije. Obično su izgrađene u nizu ili gustoj skupini, s tim da centar čine stambeni objekti, prizemni ili katnice na koje se naslanja nekoliko starih objekata zidanih u kamenu ili čak suhozidu te manji gospodarski objekti koji se u pravilu naslanjaju jedni na druge.
– Kao najugroženije područje (7. i 8. stupanj) izdvajamo samo naselje Zadar, koji se također sastoji od starog i novog dijela. Stara gradska jezgra su gradska naselja: Arbanasi i Poluotok. U naselju (četvrti) Arbanasi prevladava niska stambena izgradnja, dok na četvrti Poluotoku imamo stambenu izgradnju prosječne visine 3 kata s mnogo objekata javnog karaktera te objekata, koji predstavljaju kulturnu i povijesnu vrijednost. Karakteristike ovih četvrti su uske ulice i velika gustoća izgrađenosti. U ostalim dijelovima Zadra zgrade su uglavnom od čvrstog materijala kao što su beton i željezo, sa širokim ulicama i srednjim stupnjem izgrađenosti terena, navode izrađivači procjene.
Događaj sa najgorim mogućim posljedicama podrazumijeva potres intenziteta VIII. Stupnja MSK ljestvice.
Potres ovog intenziteta bi izazvao rušenje zgrada. Ova rušenja izazvala bi zatrpavanje prometnica, tako da bi se promet uz manja raščišćavanja mogao obavljati rubnim dijelovima Poluotoka i Arbanasa. Ostale ulice bile bi većim dijelom zatrpane, što bi otežavalo izvlačenje povrijeđenih i poginulih iz ruševina. Vodovodna, kanalizacijska i električna mreža, kao i telekomunikacijska mreža bile bi znatno oštećene. Najveća oštećenja predviđena su na vodovodnoj instalaciji, te bi ista u potpunosti bila neupotrebljiva.
U drugim dijelovima grada posljedice od potresa bi bile daleko manje. Radi relativno širokih ulica i manje koncentracije izgrađenosti objekata, zatrpanost ulica ne bi predstavljala veći problem, što znači da bi uz manja raščišćavanja ulice bile prohodne.
S obzirom na do sada evidentirane potrese, broj i gustoću u stanovanja, pretpostavka je da bi na području grada bilo stotinjak poginulih te po oko tisuću ranjenih i zatrpanih u ruševinama.
Vjerojatnost najrazornijih na području Grada Zadra je iznimno mala, ali izvjesna u dužem vremenskom razdoblju, kada baratamo tisućama godina. On će se prije ili kasnije dogoditi, jedino što ne možemo znati hoće li se dogoditi za pet tisuća godina ili sutra.