Zadar kao turistička destinacija ima važnu prednost jer na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti već dugi niz godina školuju stručnjake za rad u širokom spektru djelatnosti koje su vezane uz turizam, ali i provode istraživanja koja svoju primjenu pronalaze u realnom sektoru.
Kakva su veze akademskog sektora i lokalne zajednice te kakve koristi privatni sektor ima od znanstvenih istraživanja, otkrila je Gabrijela Vidić, docentica s Odjela za turizam i komunikacijske znanosti.
– Provodimo niz europskih i drugih projekata kroz koje prikupljamo mnogobrojne podatke na terenu i zatim im prezentiramo različitim turističkim zajednicama u županiji. Posljednjih godina u fokusu interesa bili su Ravni kotari, a u idućem petogodišnjem razdoblju usredotočit ćemo se na naše otoke. Uspjeli smo ostvariti dobru suradnju s turističkim zajednicama i jako često nas pitaju možemo li napraviti neku analizu i što možemo savjetovati. To je prednost naše destinacije, što se znanost prenosi u lokalnu zajednicu, objašnjava Vidić.
– Mi volimo reći da je turizam fenomen, ne može se definirati kao jedna djelatnost već on obuhvaća niz djelatnosti i stoga se naši kolege bave različitim aspektima, a ostvarujemo i brojne suradnje s drugim odjelima kao što je Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, Odjel za geografiju, Odjel za zdravstvene studije i ostali. Turizam nije samo ekonomija i gospodarstvo, to nije samo brojenje noćenja i dolazaka. Primjerice, mi moramo osigurati zdravstvenu skrb za sve te turiste koji dolaze, kako će se ona uspostaviti s kojim kapacitetima, sve su to pitanja koja su važna u lokalnoj zajednici.
Upravo je ta veza s lokalnom zajednicom ključna za održivi turizam koji je u fokusu Odjela. To je oblik turizma koji nastoji minimizirati negativan utjecaj na okoliš, kulturu i društvo, istovremeno pružajući ekonomske koristi lokalnim zajednicama. Cilj je očuvanje prirodnih resursa, kulturne baštine i kvalitete života stanovništva, dok posjetiteljima omogućava autentična iskustva.
– Takav oblik turizma podrazumijeva da bi koristite resurse da zadovoljite trenutne turističke potrebe, ali da isto toliko ili više ostavite za buduće generacije. Stoga nam je iznimnog bitno prikupljati podatke o zadovoljstvu lokalnog stanovništva, zadovoljstvu turista, potrošnji vode, struje, a te podatke zatim koristimo u svojstvu upravljanja turističkim destinacijama. Idealno, koriste se za izradu smjernica, akcijskih planova, strategija i slično. Ako vama lokalno stanovništvo nije zadovoljno, onda znači da nešto ne valja.
Dio prigovora koji se upućuje konceptu održivog razvoja jest da on u sebi sadrži proturječne pojmove pa se dovodi u pitanje provedivost takvog koncepta.
– Imate primjera destinacija na kojima to uspijeva, to je ideal, a ideali jesu ono čemu težimo, nastojimo doći što bliže tome. Izdvojila bih primjer Malog Lošinja, oni su dobili nagradu Svjetske turističke organizacije (eng. World Tourism Organization – UNWTO) 2016. godine. Postoji međunarodni sustav pokazatelja održivog turizma koji su grupirani u tri stupa održivosti. U Malom Lošinju su prikupili sve te podatke, oko 120 pokazatelja među kojima je potrošnja struje, vode, broj djece u vrtićima, broj dupina u akvatoriju, zadovoljstvo i brojni drugi te su istraživali na temelju tih podataka kako produžiti boravak turista u pred i posezoni. Prvo što su shvatili da moraju surađivati s lokalnom zajednicom. Primjerice, Lošinj je bio poznat kao destinacija lječilišta za plućne bolesnike pa su angažirali razne stručnjake koji su skenirali lokalno bilje, a zatim su za hotele i iznajmljivače izradili sapune, šampone i drugu kozmetiku na bazi tog aromatičnog bilja. Svake godine dijele lokalnom stanovništvu sadnice biljaka. Brendirali su se kroz lokalne okuse i mirise, znači zaokružili su čitavu priču.
Jedan od načina da se produži sezona jest i proširenje kapaciteta u hotelskom smještaju.
– Apsolutno, ako želimo produžiti sezonu, treba nam hotelski smještaj ili privatni smještaj viših kategorija. Možete doći tijekom kišnog zimskog dana u Zadar i koristiti sadržaje unutar hotela kao što su wellness usluge. Naravno to ne znači da nam trebaju all inclusive resorti koji su ograđeni i u koje dolaze gosti koji ne konzumiraju ništa što je karakteristično za lokalnu zajednicu. Nadalje, gosti koje dolaze u hotele su bolje platežne moći što pokazuju podaci, a imate kapacitete zatim za rad na konferencijskom ili sportskom turizmu, kazuje Vidić koja zaključuje da je ipak najvažnije sve odrađivati u suradnji s lokalnom zajednicom koja mora biti zadovoljna s tipom turizma koji će se razvijati u destinaciji.
