Morski ekosustav možda je i nepovratno uništen, morat ćemo se znati nositi s posljedicama

Ono što morskom okolišu već duže radimo je čista katastrofa. Situacija je takva da ćemo ju teško za svojih života preokrenuti, a jedino što možemo smanjiti su pritisci koje radimo na okoliš i stvaranje preduvjeta da se morski ekosustav sam odupre pritiscima. Toplinski valovi imaju izražen negativan utjecaj na morska staništa, pojačani su onečišćenjem, promjenama na staništima u obalnom pojasu, invazivnim vrstama, prelovom, neodrživim korištenjem pojedinih vrsta u ekosustavu i dolazimo do granice kada se taj morski ekosustav može sam braniti.

Dramatični apel koji je danas sa Sveučilišta u Zadru uputio dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, zorno ukazuje na potrebu da se toj problematici pristupi bez odlaganja, između ostalog i organizacijom međunarodnog V. znanstveno-stručnog skupa “Klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora”, koji se do nedjelje održava u Zadru. Skup se nastavlja na prethodna četiri održana u organizaciji Eko Kvarnera u gradu Krku, a u ovogodišnjem programu ističe se interdisciplinarni pristup u razmatranju prilagodbi, mjera i dobrih praksi suočavanja s izazovima klimatskih promjena, posebice u kontekstu očuvanja morskih ekosustava.

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu jedan je od hrvatskih predvodnika u osmišljavanju strategija kojima će se ublažiti posljedice klimatskih promjena čiji smo već dio, između ostalog kroz pokretanje studija Primijenjena ekologija u poljoprivredi, Podvodne znanosti i tehnologije, Održivo upravljanje vodenim ekosustavima, Mediteranska poljoprivreda i Biotehnologija mora. Pročelnik Odjela i predsjednik Organizacijskog odbora skupa izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić ističe kako klimatske promjene privlače sve veću pažnju ne samo znanstvene javnosti, nego i šire zajednice.

– Naš cilj nisu samo izlaganja, nego i rasprave o onome što se događa oko nas, izazovima i aktivnostima koje provodimo a trebale bi ublažiti posljedice promjena. Klimatski ekstremi možda su najizraženiji na Mediteranu, zato o njima moraju raspravljati profesionalci iz različitih područja, od ekologa do građevinara, istaknuo je Šarić.

Povećanjem temperature mora u Jadranu sve se više pojavljuju različite nedomicilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Svjedočimo izrazito visokim temperaturama mora, i do 30°C početkom srpnja 2022. godine, pa i ove, što samo po sebi govori u kakvim se problemima nalazimo, rekao je izaslanik predsjednika Zorana Milanovića dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković. Sve se češće i ranije pojavljuju cvjetanja fitoplanktona, a razni patogeni uzrokuju veće pomore organizama.

U ovom trenutku Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije radi novi plan kojemu je cilj zaštita 30 posto Jadrana umjesto sadašnjih 12 posto, a jedna trećina od toga trebalo bi biti „no take“ područje u kojem bi bile zabranjene sve vrste ribolova, pa i rekreativno ili sportsko. U Zadru su danas prvi put prikazane i četiri zaštitne zone za dobrog dupina i tri za kornjače. U suradnji s pomorskim sektorom radi se i na regulaciji sidrenja na livadama posidonije, koje su pod posebnom ugrozom.

– Po mojem mišljenju u zakašnjenju smo 20 godina. Žao mi je kao stručnjaku i čovjeku da je tako, ali nadam se da ćemo svi skupa, uz pomoć znanstvene zajednice i nevladinih udruga, uspjeti napraviti ključne korake da barem djelomično umanjimo sve negativno što se na obzoru nazire, rekao je Duplić.

Sudionike skupa pozdravio je i rektor prof. dr. sc. Josip Faričić. Rekao je kako svjedočimo intenzivnim mijenama koje nas upozoravaju da se nešto dramatično događa.

– Ekstremne vrijednosti temperature morske vode doprinose promjeni biotopa mora, ali upozoravaju i na potrebu još razboritijeg i prikladnijeg načina gospodarenja morskim resursima. Ovi vapaji nisu od jučer – Saljanin Petar Lorini 1903. godine pozivao je na razboritost, ali nje do danas nije bilo. Ona  je ustupila mjesto sirovom pristupu okolišu putem nekontroliranog turizma, ribolova, ponekad i marikulture. Sve to treba razvijati, ali se moramo zapitati što ćemo ostaviti našim potomcima? Sve betonirano i ogoljeno, potamaniti sve moguće ribe svim mogućim alatima? Hoćemo li doista svake godine iskazivati izričaje zadovoljstva zbog sve većeg broja turista i nautičara? Ovo je vrlo složena situacija koju akademska zajednica mora rješavati i u formatu ovakvih skupova, rekao je Faričić.

Na skupu će se održati oko 80 izlaganja, a zadnjeg dana predviđena je rasprava i donošenje zaključaka koji će se poslati donositeljima politika.