Zašto je baš nakon najave prosvjeda u Maraska parku nakon pet godina potpisan sporazum kojim bi Muzej maritimne kulture bio rješenje?

Punih pet godina od kada je potpisan memorandum o osnivanju Muzeja maritimne kulture, baš u vrijeme kada su stanari Maraska parka zbog uzurpacije istoimenog parka najavili prosvjed, gradonačelnik Branko Dukić objavio je potpisivanja sporazuma u HAZU-u.

Oglasio se i akademik Nikola Bašić koji je bio autor detaljnog plana uređenja Maraska parka, a zatim i izrađivač idejnog rješenja hotela Maraska koji je, prema riječima nekih njegovih kolega, bio primjereniji prostoru od ovog projektnog rješenja kojeg potpisuje poznati arhitekt Boris Prodecca.

Naš je interes da taj park ostane u onoj funkciji koja je tim planom i projektom zacrtana, a to znači da tu do danjeg ostaje javni park tematiziran kao otvoreni muzejski prostor Hrvatskog muzeja maritimne kulture, izjavio je akademik  Bašić koji je bio i na potpisivanju Sporazuma u HAZ-u   kojeg su potpisali uz Dukića, rektor Josip Faričić, župan Božidar Longin i naravno domaćin predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.

Zgrada Zavoda za povijesne znanosti HAZU uz Trpimirovu obalu

„Svi potpisnici sporazuma preuzeli su obvezu osnivanja Hrvatskog muzeja maritimne kulture u Zadru kao samostalne pravne osobe u svojstvu suosnivača. Muzej bi se nalazio u postojećim i novoizgrađenim prostorima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru te se Hrvatska akademija obvezala omogućiti rekonstrukciju i gradnju, dok se Grad Zadar obvezao izraditi potrebnu projektnu dokumentaciju te omogućiti gradnju u okolnom parku gdje bi se uredio muzej na otvorenom. Zadarska županija obvezala se staviti u funkciju muzejske lučice obližnji obalni pojas radi organizacije muzejskih aktivnosti i izlaganja plovila i druge muzejske građe na obalnoj i morskoj površini, a Sveučilište u Zadru obvezalo se aktivno sudjelovati u znanstvenom profiliranju Muzeja, što uključuje preuzimanje izrade muzeološkog elaborata te pomoć u osiguranju zaposlenika Muzeja, sukladno Zakonu o muzejima, navodi se u objavi u HAZU-a.

Sporazumu se nazdravilo šampanjcem kako to priliči otmjenosti Akademije

Kaljani bi pitali, a ki će to platiti?

Svi suosnivači su se obvezali iznalaziti put uspješnoj kandidaturi projekta osnivanja i izgradnje zgrade muzeja i muzeja na otvorenom za financiranje iz EU fondova i drugih izvora, odgovor je kojeg su ponudili potpisnici sporazuma.

Jedan izvor financira im je ponuđen. Susjedi iz Dogus grupe, investitori hotela u svom, također umirujućem priopćenju za stanare, objavili su kako je „Dogus grupa spremna je logistički i financijski podržati uređenje parka Maraska, a sve s ciljem podizanja kvalitete života građana te razvoja turističkog potencijala grada i ove mikrolokacije .“

Povratkom na početak ove priče koja datira iz 2017. godine, dolazimo do aktualnog upravitelja Zavoda za povijesne znanosti prof.dr, sc Tade Oršulića koji je za naš portal izjavio: dolaskom turskih investitora, taj najljepši dio Grada postat će još atraktivniji za goste i turiste,. Imamo u dvorištu zgradu u kojoj su nekada bili restaurator, a koja bi se trebala preurediti za smještaj i multimedijalni prikaz pomorskog naslijeđa, navodi upravitelj zavoda. On je taj plan izložio gradskom pročelniku za kulturu u namjeri da Zavod za povijesne znanosti započne s pripremom projekta koji će se prijaviti za financiranje na natječaj za EU fondove.

Od tada je prošlo 7 godina, a Maraska park je i dalje prostor zapuštene zelene površine koja je  probudila dio građanske svijesti, kao što je to bilo u slučaju rezanja palmi ispred sv. Šime ili   predaje zgrade doma županije Nadbiskupiji. Oba lokaliteta su dio kolektivne svijesti Zadrana koji su imali hrabrosti izaći na ulicu i reći NE uzurpatorima koji imaju i domaće podrijetlo.

Na Bašićevo idejno rješenje (dolje) budućeg Muzeja maritimne kulture stanari u svom prosvjedu nisu reagirali kao mogućem rješenju spora sa susjedima kojeg je izazvao bez pitanja srušeni zid.