Na posljednjoj sjednici Vlada je uputila u saborsku proceduru Konačni prijedlog zakona o prijenosu vlasništva nekretnina na Sindikalni fond nekretnina i na sindikate. Od 35 nekretnina kojima će se prenijeti vlasništvo je i jedna u Zadru – zgrada Doma sindikata na Poluotoku kojom će upravljati budući Sindikalni fond nekretnina.
Radi se o površini od 1076 kvadrata na kojoj je trokatnica s dvorištem. U toj je zgradi, građenoj za vrijeme austrijske vlasti, 1951. godine otvoreno kino Jadran, a 10 godina poslije to postaje Dom sindikata. Iako nekoć lijepa zgrada, uslijed neriješenih imovinsko-pravnih odnosa ona je desetljećima propadala zbog čega je danas u očajnom stanju. Naime, 1997. Dom sindikata je prešao u formalno vlasništvo Države iako je njime upravljao Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), a koristili su ga i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Sindikat pomoraca. Svojedobno je i Grad Zadar htio iseliti sindikate zbog čega je vodio sudski spor koji je u konačnici izgubio.
Ovim će zakonom sindikati dobiti natrag u vlasništvo imovinu koja im je privremeno oduzeta još 1997. godine. Radi se o nekretninama na kojima su u doba Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije pravo korištenja ili raspolaganja imale bivše društveno-političke organizacije, između ostalih Savez sindikata Hrvatske i sindikati registrirani kao društvene organizacije. Pravo korištenja ili raspolaganja tih nekretnina nije pretvoreno u pravo vlasništva, već su takve nekretnine prešle u vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Zakonu o udrugama.
Točnije, nekretnine su prema tom Zakonu trebale privremeno prijeći u vlasništvo Republike Hrvatske, a onda se prenijeti u vlasništvo sindikata, sukladno njihovom dogovoru. Međutim, kako se sindikati nisu na vrijeme dogovorili, odluku je trebao donijeti Hrvatski Sabor koji je to u tom trenutku propustio učiniti.
Iako je na tim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, sindikati su bili u posjedu dijela nekretnina bez zakonske osnove. Stoga su se tijekom godina vodili brojni sudski postupci za upis prava vlasništva, iseljenje, naplatu najamnine ili zakupnine te za povrat stečenog bez osnove. Osim toga, u tu se imovinu godinama nije ulagalo što je slučaj i za zgradom Doma sindikata u Zadru. I u drugim slučajevima se mahom radi o uredskim prostorima u centrima gradova ili o sindikalnim odmaralištima na obali.
Otkako je na tim nekretninama upisano vlasništvo Republike Hrvatske, više puta su osnivane radne skupine osnovane sa svrhom uređenja vlasničkih odnosa, ali konačno rješenje nije pronađeno.
Na ljeto 2010. sklopljen je „Sporazum o podjeli sindikalnih nekretnina“ kojim su utvrđeni omjeri između tadašnjih pet sindikalnih središnjica u kojem su utvrđeni udjeli u budućem Fondu koji će upravljati dijelom nekretnina. Na sastancima radne skupine, predstavnici sindikata istaknuli su činjenicu da na neke nekretnine nesporno pravo vlasništva polaže točno određeni sindikat zbog čega će se vlasništvo prenijeti njima, a ne na budući Fond.
Na svim nekretninama koje, prema mišljenjima sindikata, trebale prijeći u vlasništvo sindikata (ukupno 110 nekretnina) u međuvremenu su napravljeni očevidi. U pravilu nekretnine nisu u dobrom stanju, u posjedu su sindikata koji ne ulažu u nekretnine jer pitanje vlasništva nije konačno riješeno. Nakon obavljenih očevida i nekoliko krugova konzultacija, postignut je dogovor oko 35 nekretnine koje bi bile pogodne za povrat sindikatima.
S obzirom na razne sudske postupke u kojima se Republika Hrvatska i sindikati spore, ovim je člankom propisano da će nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, nadležni sudovi, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, obustaviti sve sudske sudske postupke pokrenute s ciljem utvrđenja vlasništva nad nekretninama.
Saborska zastupnica Sabina Glasnovac isticala je tijekom rasprave o prijedlog ovog zakona da zgrade imaju javnu i društvenu funkciju, primjerice radi se o zgradi Fakulteta političkih znanosti, zgradi Školskog muzeja, zgradi Učiteljskog doma u Crikvenici te navodi da bi trebalo postojati jamstvo da će te zgrade i dalje imati javnu i društvenu namjenu, odnosno zaštitni mehanizam koji bo jamčio da se te nekretnine prodaju na tržištu i izgube društvenu namjenu. Iako njezina primjedba nije uvažena, u ovom Konačnom prijedlog uvedena je još jedna obaveza Fondu koji ima pravo prodati nekretnine nakon što prijeđu u njegovo vlasništvo, ali pravo prvokupa će imati Republika Hrvatska, a zatim jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave
Nakon što se izglasa ovaj zakon, u roku od 60 dana mora se osnovati Sindikalni fond nekretnina, a zatim će u njegovo vlasništvo preći dio od 35 nekretnina. Vlasnička struktura fonda bit će podijeljena između sindikalnih središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske stječe udio od 32,58 posto, Nezavisni hrvatski sindikati stječu udio od 29,97, Matica sindikata Hrvatske stječe udio od 22,49, Hrvatska udruga sindikata stječe udio od 9,81, Udruga radničkih sindikata Hrvatske stječe udio od 5,16.
Drugi dio nekretnina će potpasti pod sindikalne središnjice ili određeni sindikati koji su prostore koristili i do sada.