Akademik Bašić: Naš nacionalni resurs broj jedan postaje resurs tuđih ekonomija. A što se događa na otocima?

Znanstveno vijeće za turizam i prostor HAZU u suradnji s Institutom za turizam i Sveučilištem u Zadru danas je organiziralo znanstveni kolokvij „Turističke zone: Razvojni paradoks hrvatskog turizma“, kojim se želi potaknuti raspravu o izdvojenim građevinskim područjima i njihovim učincima na razvoj, zaštitu okoliša te korištenje prirodnih i kulturnih resursa. O tome kako su turističke zone usklađene s interesima zajednice i zaštitom prostora, jesu li u skladu s načelima zelene tranzicije, jesu li u funkciji razvoja turizma ili tržišta nekretnina, multidisciplinarno izlažu stručnjaci iz raznih područja, uključujući prostorno planiranje, ekonomiju, geografiju, ekologiju i sociologiju.

Predsjednik Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU, akademik Nikola Bašić, izrazio je zabrinutost smjerom u kojem ide razvoj turizma i turističkih zona, koje često  „troše“ najveći resurs koji imamo, prostor.

– Prostor zajednici ne služi samo kao boravište, nego i za sve aktivnosti koje u njemu društvo mora realizirati. Problem je kada on u jednom trenutku prestane biti habitas, a postane prostor proizvodnje. Mi smo prihvatili turizam kao ključni dio naše ekonomije, ali tako da prostor bude scena za turistički događaj, a ne da ga on izobliči i potroši, što se sada događa. Turističke zone su u pravilu oni najvrjedniji prostori litorala i pretvaraju se u područja nekretninske proizvodnje.  Naš nacionalni resurs broj jedan tako postaje resurs tuđih ekonomija, upozorio je Bašić.

Otvarajući kolokvij rektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić poželio je da se dihotomija oko razvoja i očuvanja prostora sretno posloži i u primjeru našega turizma, što nije nedostižan cilj.

– Prostor je izrazito dragocjen resurs per se i treba voditi računa da se postigne harmonija između razvojnih potreba i zaštite prostora. Turizma kao intenzivna aktivnost, a u okvirima Hrvatske i posebno priobalja pretežita gospodarska aktivnost, ima mnoge implikacije. Nadam se da ćemo otvoriti nove istraživačke teme i u konačnici izdati znanstvenu publikaciju, rekao je rektor Faričić.

Zanimljivo izlaganja o opravdanosti aktualnog planiranja turističkih zona na otocima Zadarske županije u kontekstu društveno-gospodarskih i prostornih ograničenja imala je prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Očuvanje resursa, lokalne baštine i kvalitete života lokalnog stanovništva veliki je izazov posebice na otocima, gdje je stanovništvo sve starije a prostor sve više zauzet turističkim sadržajima.

Nedavno istraživanje dramatično je upozorilo na primjer Baleara, koji imaju 14,9 turista po stanovniku, a na našim otocima taj broj je daleko veći. Na otoku Pagu, primjerice, u 2022. godini bilo ih je čak 54,7 po stanovniku, na Viru 29,9, na Dugom otoku 19,5. Turizam se pritom često ne odvija u turističkim zonama nego u apartmanima i rezidencijalnim područjima, a brojke su još i gore zbog puno smještaja na crno ili u zonama koje su na papiru poljoprivredne, sa zasađenim maslinicima koji su tamo samo forma, dok se među njima grade vile s bazenima.

– Ne treba nam turizam baš u svakoj uvali. Na Molatu se planiraju četiri zone s ukupno tisuću kreveta, kada bi se izgradile i 60 dana u godini imali turiste, koji bi u njima odsjeli po sedam dana, imali bismo 45 turista po jednom stanovniku. Pritom Molat nema vodovod, ovisi o vodonoscu, nema odvodu, liječnika, pitanje je u konačnici treba li otoku tisuću postelja. NA Pašmanu su predviđene zone s ukupno 11.200 postelja, to bi donijelo 96 tisuća novih turista i 44 turista po stanovniku. Na to treba dodati činjenicu da je stanovnika čak i manje, jer su često tamo samo administrativno prijavljeni, a turista više jer nisu svi registrirani, istaknula je Čuka, zaključivši: „Ako i ne moramo prostor čuvati za nove naraštaje, moramo ga čuvati iz poštovanja prema precima koji su ga sačuvali za nas“.